Kada se djevojka udaje i dođu svatovi po nju, oni se smjeste da odmore i ručaju. Opšta je užurbanost, muzika, vreva. Po starim običajima u selu valja se ukrasti pijetao, flaša rakije, čaša, ali i mlada. Zbog toga su se ulazi na vrata čuvali, a bogami i prozori. Mlada je u svojoj sobi, spremaju je u svečanu vjenčanicu i odjeću, te se ona ne pojavljuje dok je momački svatovi ne kupe. Obično su mladu kupovali stari svat i djever, a pred vratima se napravi opšta gužva, stari svat i djever se ubjeđuju sa mladinim bratom i rođacima "oko cijene". Tako se zna desiti da se iz kuće i po nekoliko puta izvede lažna mlada koja se daje "budpošto". Sve je to jedna simpatična igra koju izvode svatovi, jedan lijep običaj da se svi vesele i nasmiju. Na ovoj slici vidimo strinu Trivunu Stjepanović kako pazi na ulaz u kuću , dok se mlada Dejana Stjepanović u sobi priprema da izađe pred svatove i pred mladoženju Nebojšu Prodanovića iz Klakara. Sve se ovo dešavalo prije petnaestak godina.
Ovaj blog je posvećen svim dobrim ljudima iz mog rodnog mjesta Polja kod Dervente i svima vama dobronamjernim posjetiocima. Upoznajte bogatu baštinu i sadašnjost Polja. Učinimo sve što možemo za njegovu ljepšu budućnost! Molim vas da sve komentare i prijedloge za poboljšanje ove prezentacije uputite na e-mail adresu: rankos62@gmail.com! Puno vas pozdravlja Ranko Stjepanović!!!
16. velj 2013.
Februar u voćnjaku
U voćnjaku veoma često nailazimo na zapuštene, nepravilno ili spontano formirane krune pojedinih stabala. Takve krune moramo obnoviti rezidbom tj. odstranjivanjem guste i nepravilno raspoređene skeletne grane, a onda tankih i izduženih, koje rastu u unutrašnjosti. Na taj način stvaraju se uslovi za normalno razvijanje ostavljenih grana i sprečava njeihovo ogoljavanje i premještanje vegetacije ka vrhu. Jer, kruna treba da ima dovoljno svjetlosti za stvaranje i održavanje rodnih grančica.
Obnavljanje krune zavisi u velikoj mjeri od starosti stabla voćaka. Ona se praktikuje, najčešće, na mladim i nerodnim stablima, a i na onim koja su tek počela da rađaju. U tom periodu razvoja voćke rezidba je lakša i efikasnija, rane su manje, što nije slučaj sa starijim stablima na kojima se mogu pojaviti različiti fiziološki poremećaji.
- Ostavljanje skeletne grupe treba da zaklapaju najpovoljniji ugao u odnosu na vođicu. Ako rastu uspravno, odnosno pod malim uglom, prevodi se na niže grane s većim uglom u odnosu na glavnu vođicu krune. Kada je ugao prirodno veći, prevođenje treba uraditi na nižoj, što uspravnijoj grani. Najbolje je da grane međusobno zaklapaju ugoa od 40 do 50 stepeni – savjetuju voćarski stručnjaci.
Rast skeletnih gana usmjerava se u željenom pravcu i podstiče obrastanje nižih dijelova rodnim drvetom. To se postiže prorjeđivanjem i rasterećivanjem vrhova i istovremeno se sprečava povijanje i lomljenje grana pod teretom roda.
Piramidalnim oblicima ponekad je potrebno skratiti ili ukloniti centralnu (glavnu) vođicu. Ona se najčešće prevodi na nižu bočnu granu i tako dobija nepravilna kotlasta kruna.
poljoprivredaiselo.com
Akcija kopanja temelja za kuću-prije gotovo 30-ak godina u Polju
Kopao se temelj za kuću Save Stjepanovića. Na slici: Duško Jelić, Petar Arivuković, Novica Popović,
Goran Pavičić, Dušan Popović, Sofija Stjepanović, Anica Đekić, Savo Stjepanović, Branko Ari-
vuković, Stojan Đekić, Sreto Jelić, Brano Stjepanović, Goran Popović, Jovo Stjepan) Stjepanović,
Jovo (Ljubomir) Stjepanović. Bila je to lijepa tradicija da komšije priskaču u pomoć pri gradnji
kuće i to kada je najpotrebnije - kada se naljevao temelj, kada se saljevala ploča i kada se kuća
pokrivala. Kroz druženje, šalu i pjesmu niko nije ni osjećao umor, a posao se lako i brzo završavao.
Pečenje rakije pored Lješnice
Najzgodnije je bilo peći rakiju pored Lješnice. U njoj je bar bilo dovoljno vode za rashlađivanje
kazana. Kazan, ćop i burad bi se dovezli volovskim kolima. U povratku bi se neke komšije,
takođe, morali odvesti kolima kući!? Ova fotografija je snimljena potkraj pedesetih godina
20-og vijeka. Na slici prepoznajem naše komšije npr. Anicu Arivuković, Branka Arivukovića,
Žarka Arivukovića, Nedeljka Stjepanovića, Luku Sekulića, Grozdana Sekulića, Dobru Sekulića,
Dušana Stjepanovića...
15. velj 2013.
Почетак пројекта “Право на воду за становнике руралних подручја ” који финансира ЕУ
Добој, 15.02.2013. г.
Почетак пројекта “Право на воду за становнике руралних подручја ” који финансира ЕУ
Уводни састанак у оквиру пројекта “Право на воду за становнике руралних подручја” организован је у Дервенти, 15. 02. 2013. године. Присутним представницима општине Дервента, мјесних заједница, здравствених институција, основних школа, сусједних општина и релевантних институција пројектни тим је презентовао циљеве и планиране активности пројекта. Иницирана је динамична дискусија о тренутној проблематици везаној за сеоске водоводе. Сви присутни су изразили интерес за учешће у пројекту и договорили су начин реализације почетних активности. Пројекат је покренут са циљем да допринесе побољшању здравствене ситуације и квалитета воде за пиће у сливу ријеке Укрине кроз јачање капацитета руралних заједница за остваривање права на воду и креирање правног модела за управљање сеоским водоводима. Пројектни тим ће општини Дервента пружити техничку подршку да сними стање водоснабдијевања у селима, анализира квалитет воде за пиће, побољша регулаторни оквир за функционисање сеоских водовода и повећа свијест корисника о кориштењу воде. Пројекат “Право на воду за становнике руралних подручја” финансира Европска унија из средстава Европског инструмента за демократију и људска права у износу 112.000 евра. Пројекат имплементира Центар за менаџмент, развој и планирање Добој у партнерству са Удружењем за заштиту и унапређење човјекове околине „Уна-Сана” Бихаћ и Центром за локални и регионални развој Дервента (ЦЕЛОР). За више информација, контакт особа је: Снежана Мишић Михајловић, директорица пројекта у МДПи Моб: 065 682 729; Тел: 053 200 371; Email: snezana.misic@mdpinicijative.ba |
12. velj 2013.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)