Prikazani su postovi s oznakom Ukrina. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Ukrina. Prikaži sve postove

17. pro 2017.

Boljom saradnjom do kvalitetnije zaštite Ukrine

Na radno-konsultativnom sastanku predstavnika Odjeljenja za inspekcijske poslove opštine Derventa i Sportsko-ribolovnog društva “Ukrina” razmatrana su konkretna pitanja i problemi, kako u saradnji opštinske inspekcijske službe i ribolovnog društva, tako i problemi sa kojima se ribolovno društvo susreće tokom svojih svakodnevnih aktivnosti.
Prisutni su se složili da je saradnja inspekcijskih organa, komunalne policije i ribolovnog društva, u proteklom periodu, bila korektna i profesinalna. Konstatovano je takođe da postoji niz problema koje je potrebno rješavati zajedničkim aktivnostima i saradnjom.
Mirko Bjelić, predsjednik Upravnog odbora “Ukrine” je istakao da su problemi, sa kojima se ovo društvo suočava, gotovo isti svake godine, a odnose se na problem krivolovaca, bespravne eksploatacije šljunka, zagađenja rijeke i divljih deponija na njenim obalama, a u posljednje vrijeme pojavio se i problem sa vlasnicima privatnih kuća, izgrađenih na obalama rijeke, koji su ovom gradnjom onemogućili nesmetano kretanje ribočuvara njenim obalama.
– Tu je i dugogodišnji problem niskog vodostaja rijeke u ljetnom periodu koji je uzrokovan sušnim periodom, ali i uzimanjem velike količine vode od strane ribnjaka. U vezi sa ovom problematikom su već pokrenute aktivnosti, kontaktirano je nadležno ministarstvo, ali problem nije riješen, kaže Bijelić.
U ribolovnom društvu su mišljenja da je potrebno da se ovaj problem rješava sveobuhvatnije i to organizovanjem zajedničkog sastanka nadležnih organizacija i institucija iz svih opština u slivu rijeke Ukrine.
Po riječima Nedeljka Nikolića jedan od najvećih problema je zagađenje rijeke, pa je razgovarano i o mjerama koje treba preduzeti da bi se to spriječilo, pogotovo što je društo ove godine imalo slučaj pomora ribe u tzv. Keminom vrbaku.Potrebno je u ovakvim situacijama reagovati na vrijeme i o tome obavijestiti nadležne institucije,od opštinskih do republičkih.
Dogovoreno je da u narednom periodu članovi društva, zajedno sa inspekcijom obiđu sve privredne subjekte na cijelom slivu Ukrine i utvrde potencijalne zagađivače. Takođe, potrebno je u sve aktivnosti uključiti i komunalnu i civilnu policiju, kao i da se, bar dva puta u toku godine, uzimaju uzorci vode i kontroliše njen kvalitet.
Da bi se spriječila bespravna eksploatacija šljunka na obalama rijeke, potrebna je još čvršća saradnja opštinske inspekcije, ribočuvara i članova društva kako bi se, po prijavi slučaja eksploatacije, moglo pravovremeno reagovati. Predstavnici SRD “Ukrina” su takođe istakli i dobru saradnju sa lokalnom zajednicom, Graničnom i civilnom policijom.
Sastanku su prisustvovali Mile Tadić, načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove, Mirko Bjelić, predsjednik UO i Nikola Strinić, član UO SRD “Ukrina”, Nedeljko Nikolić, predsjednik Skupštine SRD, Dražen Pilipović, ribočuvar, Brankica Vukičević, opštinski poljoprivredni inspektor i Zoran Marić, komunalni policajac.
derventa.ba

11. kol 2017.

Pomor ribe nije izolovan slučaj, evo šta se desilo prije mjesec dana

Čini se da pomor ribe u rijeci Ukrini nije izolovan slučaj zagađenja derventske ljepotice i da je bilo pitanje vremena kada će se desiti nešto slično. Naime, sve više izlazi na vidjelo da se dio ljudi odnosi prema rijeci neodgovorno.
Jedan od naših čitalaca zabilježio je period kada je u Ukrinu puštena boja, pa je jedan od rukavaca nizvodno od Industrijske zone dobio neuobičajenu boju. Bilo je to prije nešto manje od mjesec dana – 15. jula.
Dok čekamo službeni izvještaj republičkog inspektora za vode, Ukrina se “crveni”, kada će i njeni neprijatelji?
Derventa Cafe

Ukrina u Novom selu juče

 

 

21. svi 2017.

Укрински абонос

Абонос је фосилно дрво храста лужњака (лат. Qуерцус робур) које је хиљадама година сазријевало у ријечном муљу, без присуства ваздуха, те је мјењајући своје особине временом постајало чвршће, тврђе, отпорније, трајније и теже.
Абоноси су заступљени у средњем и доњем току ријеке Укрине, често красе ријечне обале и корита. Укрински абоноси нису велики и стари као они који се налазе у ријекама Сави и Босни, али су ипак значајно природно добро које је потребно сачувати од уништавања. Абонос је значајан туристички ресурс општине, а потребно га је презентовати у изворном облику на ријеци Укрини, те у градском насељу Дервенти кроз разне скулптуре.
„Туристичка организација општине Дервента“ тренутно ради на заштити и унапређењу овог изузетно вриједног дрвета кроз израду сувенира и скулптура. Скулптуре абоноса постављене су испред Основног суда у Дервенти и предузећа „Комуналац“.
Туристичка организација Дервента


8. ožu 2017.

Proglašena vanredna opasnost od poplava, stanovništvo da se pripremi na moguću evakuaciju



0
Štab za vanredne situacije Opštine Derventa, na sjednici održanoj 8.3.2017. godine u 12 časova, donio je odluku o proglašenju vanredne odbrane od poplava i izdao je sljedeće saopštenje koje prenosimo u cjelini:
S A O P Š T E Nj E
Zbog obilnih padavina u toku jučerašnjeg dana i protekle noći došlo je do naglog povećanja vodostaja rijeke Ukrine. S obzirom da je vodostaj i dalje u stalnom porastu, mole se građani sa ugroženih područja (Agići, Derventski Lug, Lužani, Omeragići, gradska zona preko rijeke Ukrine, naselje Jasenci, industrijska zona, Begluci i Novi Lužani) da blagovremeno izvrše obezbjeđivanje svojih materijalno-tehničkih sredstava, da na sigurno sklone stoku i da se pripreme za eventualnu evakuaciju.
Takođe se obavještavaju građani da će Štab i Povjerenici civilne zaštite neposredno rukovoditi postupkom zbrinjavanja ugroženog stanovništva.
Mole se građani da redovno prate TV K3 Prnjavor gdje ćemo ih redovno obavještavati o trenutnom stanju na ugroženim područjima kako bi se adekvatno mogli organizovati i preduzeti određene mjere.
Za sve informacije građani se mogu obratiti na telefon broj 123 i 065 522 – 415. Štab CZ
Derventa cafe

3. velj 2017.

Ukrina danas - video - autor Bogdan Ćosić


Ukrina nosi drvlje i kamenje

Od našeg Bogdana Ćosića, koji se danas zatekao u blizini rijeke Ukrine, dobili smo nekoliko slika i video zapisa o tome kako danas izgleda Ukrina, nakon pucanja leda na njoj i djelimičnog topljenja snijega u njenom slivu. Slika najbolje govori, a Bogdanu se najtoplije zahvaljujemo na ovoj vijesti.


Pogled sa novog mosta u Derventi

28. sij 2017.

Ukrinski abonos


Abonos je fosilno drvo hrasta lužnjaka (lat. Quercus robur) koje je hiljadama godina sazrijevalo u riječnom mulju, bez prisustva vazduha, te je mjenjajući svoje osobine vremenom postajalo čvršće, tvrđe, otpornije, trajnije i teže.
Abonosi su zastupljeni u srednjem i donjem toku rijeke Ukrine, često krase riječne obale i korita. Ukrinski abonosi nisu veliki i stari kao oni koji se nalaze u rijekama Savi i Bosni, ali su ipak značajno prirodno dobro koje je potrebno sačuvati od uništavanja. Abonos je značajan turistički resurs opštine, a potrebno ga je prezentovati u izvornom obliku na rijeci Ukrini, te u gradskom naselju Derventi kroz razne skulpture.
„Turistička organizacija opštine Derventa“ trenutno radi na zaštiti i unapređenju ovog izuzetno vrijednog drveta kroz izradu suvenira i skulptura. Skulpture abonosa postavljene su ispred Osnovnog suda u Derventi i preduzeća „Komunalac“.      
Turistička organizacija Derventa

SRD “Ukrina”: Zaštititi Ukrinu od onečišćenja


Krajem decembra Sportsko-ribolovno društvo „Ukrina“ ugostilo je predstavnike ribolovnih društava iz Doboja, Prnjavora, Teslića i Stanara na sastanku na kome se govorilo o zajedničkom djelovanju ribolovaca regije, sa ciljem zaštite rijeke Ukrine. Tema skupa bilo je sprečavanje onečišćenja rijeke kako ne bi došlo do pomora ribe, odnono uništenja riječne flore i faune, a povodom onečišćenja koje se pojavilo na površini Ukrine.
– Društva su uputila dopis Republičkom inspektoratu inspekcije za vode, ali do danas nije bilo odgovora. Sportski ribolovni savez Republike Srpske takođe je uputio zahtjev nadležnim republickim inspekcijama, ali nije bilo rezultata. Ribolovci regije žele sačuvati i zaštiti rijeku Ukrinu, poručeno je sa sastanka.
Domaćin sastanka u ime SRD „Ukrina“ bili su Mirko Bjelić i Stojan Davogić, a sastanku je prisustvovao i predsjednik Sportskog ribolovnog saveza RS Zdravko Ostojić.
Derventa Cafe

28. lis 2016.

U rijeci Ukrini ponovo ima rakova!

Prije nekoliko  godina rakovi iz Ukrine su jednostavno nestali, a bilo ih je mnogo, čak i za lov.
Zašto i kako su nestali, niko se ovom pojavom nije bavio ozbiljno i naučno, a uglavnom tvrdilo se da je riječ o zagađenju rijeke Ukrine. Rijeka Ukrina ne spada u rijeke koja protiče kroz jako zagađene prostore, to jest savremenu industriju i teškim zagađivačima. Tako da nestanak rakova radi toga nije baš pouzdana tvrdnja bez značajnih izučavanja. Nije Ukrina jedina rijeka u kojoj su rakovi nestali. Tvrdi se da su rakovi iz rječica nestali zbog toga što ih je unštila takozvana “američka kuga”. Novo obnavljanje i početak razvoja je dug period, koji traje u ciklusu od 15 godina. Ovo bi otprilike važilo i za Ukrinu, negdje je baš otprilike toliko godina od kad je nestao rak u Ukrini.
Ipak, ponegdje se rakovi u Ukrini pojavljuju, što znači da se obnavljaju.
Prilikom pecanja ispod visećeg mosta u Bosanskim Lužanima sasvim slučajno upecao sam malog račića. S obzirom da se rakovi, uglavnom hrane od otpadaka riba, truleži i sličnog, ovaj se upravo zakačio nogom na udicu, za repić od bjelice namijenjen kao mamac za ribe grabljivice. Tako sam ga izvukao iz vode, uslikao i opet vratio u vodu.
Ako ima jedan, onda ih ima još, pa neka se obnavljaju i upotpune faune u Ukrini.
Savko Pećić Pesa

4. kol 2016.

Vrijeme je da Ukrina procvjeta


 


Vodeni cvijet 3
Pojava vodenog cvijeta Ephemeroptera, ili cvjetanje rijeke, na Ukrini se pojavljuje krajem jula i početkom ili sredinom avgusta, što predstavlja posebnu atrakciju i prirodnu pojavu koja se rijetko susreće na rijekama. Samo nekoliko rijeka u Evropi ima takvu pojavu, a u rijeci Tisi, to se dešava u junu.
Svadbeni bal vodenog cvijeta na UkriniIz godine u godinu sve više se smanjuje ova vrsta. Šljunkari su najveća opasnost za nestanak vodenog cvijeta, odnosno ovog pra-leptirića. Nestanku doprinose i razni sakupljači koji hvataju vodeni cvijet u stadijumu prije parenja i prije nego što polože jaja u vodu, čime se ugrožava njihov opstanak. Ljudi uglavnom vodeni cvijet izlovljavaju za potrebe pravljenja mamca za ulov ribe. Pošto ciklus rađanja vodenog cvijeta traje nakon polaganja jajašca, koja borave u mulju tri godine i za to vrijeme se presvlače nekoliko puta, to vođenjem šljunka odnose i larve sa sedrom i muljem gdje su se učavurile. Odlukom Skupštine opštine Derventa zabranjeno je sakupljanje vodenog cvijeta, ali nekontrolisano izlovljavanje traje i danas, kao i vađenje šljunka na šljunkarama.
Ovo je vrijeme kada vodeni cvijet treba da se pojavi. To se dešava kad temperature vode u koritu dostigne od 18 – 20 stepeni. U suprotnom neće biti pojave vodenog cvijeta.Vijekovima krajem jula i početkom avgusta Ukrina cvjeta i doskora o ovom fenomenu se nije znalo mnogo, a rijetko se ko i intresovao za ovu pojavu. Vjerovalo se da se to radi o ”preobražavanju vode” u vremenu Preobraženja Gospodnjeg i od tad se u Ukrini djeci zabranjivalo kupanje.
Kad se steknu prirodni uslovi da vodeni cvijet izlazi na površinu,tad otpočinje mukotrpno presvlačenje nedozrelih mužjaka, koji tek nakon oslobađanja bjeličaste opne, postaju sposobni za parenje i oplodnju ženki. U smiraj dana početkom noći na Ukrini iz vodenih dubina na površinu izlaze larve iz kojih ubrzo se pojavljuju nježni kao paučina bijeli lepršavi, krilati insketi, leptirići.Ovo se isključivo dešava noću, pa se može nazvati i noćni leptir. Reaguje na svjetlost i leti prema svjetlu, pa je lak plijen za sve one koji izlovljavaju i upotrebljavaju kao mamac za pecanje ribe.
Mnoštvo mužijaka (žrtvenici) se pojavljuje na površini vode, koji postaju žrtve, mnogobrojnih sladokusaca, od riba, do noćnih ptica,žaba,slijepih miševa i insekata. Svi se tada nađu na jedinstvenoj i najvećoj gozbi, koja se dešava samo jednom u toku godine. Nakon toga se pojavljuju ženke, koje preostali mužjaci oplođavaju. One su nešto sitnije su od mužijaka, koje lete izvjesno vrijeme nakon oplodnje, a zatim spuštaju se na površinu vode i odlažu do 7-8 hiljada sitnih jajašca, koja brzo tonu na dno rijeke. I na dnu rijeke se gube u pijesku i mulju, dok veliki broj opet ne bude pojeden od nasitnijih bubica, ribica i žaba.
Ovaj prizor sam imao  priliku da doživim tragajući za fotografijom vodenog svijeta. Na Ukrinu sam odlazio i čekao pojavu nježnih leptirića. Tek deseti dan pojavilo se oko 21 čas rojeve leptirova. Nad Ukrinom je nastao takav žamor, lupa i šuštanje vazduha, kao da se oluja priprema. Bio sam se uplašio u početku, ali prisustvo kolege Zlatka Blagojevića me ohrabrilo a i isplatilo. Tad sam i u nekoliko narednih večeri načnio jedinstvene fotografije vodenog cvijeta, koje do tada nije niko nikada načinio, kao ni do dan danas.
Čitava ova čarolija traje oko dva sata u talasima, jer insekti vodenog cvijeta imaju zakržljale organe za varenje, te ne mogu da se hrane, a energija iz larve se brzo istroši prilikom rojenja. Iz oplođenih jajašca koje ženka položi na površinu vode i padaju na dno za dvije do tri nedelje se izlegu larve, koje se ukopavaju u glinoviti dio i rastu tri godine, kada će se ponovo pojaviti na površini vode.. Za to vrijeme se presvlače 20 puta. Hranu i kiseonik uzimaju iz vode.
Ko nije prisustvovao cvjetanju Ukrine, ne može ni da shvati o kakvom se fenomenu radi. Ukrinski vodeni cvijet Ephemeroptera je jedinstven, nježan i bijel kao paučina.Od mnogobrojnih vrsta, koje postoje, takav cvijet se ne pojavljuje nigdje više u svijetu. Kao i tiski cvijet (cvijet na Tisi) spada u (langicanda Ephemeroptera) dugorepe vodene cvjetove. To je pra–fosil leptirić čija se starost mjeri od 250 do 300 miliona godina. Do sada je na fotografijama , uglavnom prikazivan kao ukrinski vodeni cvijet pogrešno. Mnoge fotografije su urađene u fazi pojave i rojenja, odnosno odlaganja jajašca, pa se može vidjeti kako zaista izgleda ovaj po svemu jedinstven i nježan insekt, koji se pojavljuje kao vrsta samo na rijeci Ukrini. Živi veoma kratko, nekoliko minuta, dok traje  oplodnja ženki i odvajanje jajašca od tijela ženke leptira.
O vrsti Filogenija Vodeni cvetovi (Ephemeroptera) su najprimitivniji krilati insekti iz grupe Paleoptera. Ovoj grupi pripadaju hemimetabolni insekti, tj. insekti kod kojih se krila u mirovanju ne mogu sklopiti. Sem Ephemeroptera, ovoj grupi pripada i red Odonata (vilin konjici). Ova prastara grupa insekata je živela na Zemlji još u doba karbona (pre 290-350 miliona godina). U permu su činili 3,5% faune insekata, u mezozoiku 3%, a u tercijaru 0,3%. Danas čine samo 0,095% faune insekata, što predstavlja oko 2000 vrsta svrstanih u 19 familija. Zbog velike filogenetske starosti ovog reda, neki ih nazivaju živim fosilima.
Po sistematici to su: Carstvo: Animalia, Filum: Arthropod, Klasa: Insecta, Potklasa: Pterygota, Red: Ephemeroptera, Familija: Palingeniidae .
Savko Pećić Pesa

19. lis 2015.

Понешто о Сави и Укрини из пера Николе Ивановића

...Квартарне геолошке формације у алувију Ивањског поља, показују у коликој су мјери  Сава и Укрина мијењанле свој ток, час једним, час другим правцем. Још увијек не знамо која је од већ поменутик рјечица корито Саве, а која Укрине. На скретање тока Саве у бродском крају имале су утицаја њене притоке и састав земљишта. Скретање Саве према сјевероистоку, ниже Брода изазвала је Укрина својим током и наносима. Код Брода, Сава скреће надесно и тече правцем сјеверозапад-југоисток. На то скретање утицале су Мрсуња и Глоговица, њене лијеве притоке. Тако је од Сијековца до Лијешћа настао главни лук Саве у бродском подручју на коме су се развила три мања лука и то око Сијековца, Брода и Полоја.
На главном луку, у различитим добима, било је и споредних скретања и напуштања старог тока. Све је то било у вези са скретањем Укрине.
Чађавица је вјероватно напушетно корито Укрине која се улијевела у Саву на Бродском пољу, те је утицала на формирање мањег лука Полоја. Улијевајући се у Саву вода је овдје, како народ каже, сопоћала, па је старо насеље Сопот по томе добило име. Кроз Сопот су још текле Савица и Струга чија су корита данас једва препознатљива.
Брштак у Полоју је такође стари ток Укрине која је некад купила воде Стараче, Моцеља и Струге чији су токови пресјечени изградњом водоодбрамбеног насипа Брод-Лијешће-Клакар. Брштак је уствари     брз-так или брз-ток, што значи брза ријека. Брштак је утицао на ток ријеке  Саве у Полоју која из правца сјевера само пар стотина метара узводно од лијешћанског прала нагло мијења ток и тече у правцу истока. У Лијешћу Сава благо меандрира, на што су имале утицаја Љубигошта и Јос, односно Јосића ријека, које су за разлику од Укрине мирне и тихе воде, па нису имале већег утицаја на ток Саве.
Исушена корита бројних водотока на Ивањском пољу, данас су једва препознатљива јер су се некадашње обале обликовале као лако уздигнута и издужена тла названа гредама. Треба знати и то да су бројне греде и брегови на Ивањском пољу још и лесног поријекла. Они су навејани послије последњег леденог доба. Пружају се углавном правцем сјеверозапад-југоисток и само је на њима у даљој прошлости било могуће засновати насеља, јер је остало подручје било плављено.
Било како било, ове ријеке богате водом и живим свијетом, наши давни преци сматрали су божанствима према којима су се односили с дубоким поштовањем...

...........................................................................................................................................................
Чамац далеко већих димензија сличне израде ископан је у обали Укрине код Зборишта почетком 80-их година прошлог вијека. Био је дуг десетак метара, урађен из трупца храстовине. Био је широк око 80 центиметара, а дебљина стијенке чамца износила је десетак центиметара. Дуж једне стране при врху налазио се већи број рупа пречника око 7 центиметара које су вјероватно служиле за спајање са другим чамцем. Тако спојени служили су за превоз већих терета, па је то вјероватно био барски тип чамца из времена када је Ивањско поље већим дијелом године било покривено бројним мањим и већим барама.
.........................................................................................................................................
(Одломци из рукописа Монографија Лијешћа, Николе Ивановића - рукопис је још у обради, а ускоро се очекује штампање ове монографије-оп.а.)

18. svi 2014.

Neđini pravi izvještaji

Naš Poljčanin, mladi  Nedeljko Stjepanović zaista voli svoj kraj i to sve više pokazuje. Već smo imali priloga i fotografija koje smo od njega posudili i veoma smo mu zahvalni na tome. 
Nedeljko povremeno prati i fotografiše događaje i motive iz našeg sela i okoline i postavlja ih na svoj facebook profil. 
Tako je ovih dana zabilježio svojom kamerom i događaje vezane za poplavu i to u Polju i u Bosanskim Lužanima. U nastavku ćemo vidjeti Neđine fotografije i tekstove uz njih.

 

Mjesna zajednica Polje 17. maj 2014.Rijeka Ljesnica  u 15:20. Vodostaj opada .Situacija mnogo ovaj put bolja nego sto je bila 04.maja 2014.




17. maj 2014.-Bosanski Luzani-Viseci most (između Bosanskih i Novih Lužana) pao u vodu radi velikog vodostaja rijeke Ukrine dana 16.maja 2014, po mojim saznanjima oko 14:00 časova. Fotografisano 17. maja u 18:20. Vodostaj polako opada .


15. svi 2014.

Voda u Doboju, Ukrina srušila most u Prnjavoru

Voda ušla u gradsku zonu Doboja, Ukrina srušila most kod Prnjavora!Voda je probila nasipe i ušla u gradsku zonu u Doboju, a očekuje se dodatni vodeni talas, javlja dopisnik Srne.
I dalje je na snazi stanje neposredne opasnosti.
Štab za krizne situacije grada Doboj pozvao je građane na pojačan oprez, a vozila da usmjeravaju prema višim dijelovima grada.
Civilna zaštita angažovana je sanaciji nasipa.
Ukrina srušila most u Prisoju
Montažni most u Prisoju kod Prnjavora srušen pod naletom Ukrine koja je nadošla usled kiše koja pada već dva dana.Učenici OŠ Ivo Andrić iz Kulaša vraćeni su kućama.Kako je televizij K3 rekao Milenko Milivojac, načelnika Štaba Civilne zaštiti opštine Prnjavor, sve ekipe su na terenu i prate razvoj događaja.Za sada nema opasnosti od izlijevanja prnjavorskih riječica Vijake, Lišnje i Ilove.
(Agencije)-ISTINITO