aRS: Lidijina Palčićeva kućica: Svake godine u Kožuhama kod Doboja održava se likovna kolonija na kojoj učestvuje petnaestak umjetnika. Jedna od učesnica je redovno i gosp...
Ovaj blog je posvećen svim dobrim ljudima iz mog rodnog mjesta Polja kod Dervente i svima vama dobronamjernim posjetiocima. Upoznajte bogatu baštinu i sadašnjost Polja. Učinimo sve što možemo za njegovu ljepšu budućnost! Molim vas da sve komentare i prijedloge za poboljšanje ove prezentacije uputite na e-mail adresu: rankos62@gmail.com! Puno vas pozdravlja Ranko Stjepanović!!!
27. kol 2017.
Počeo je 166. Derventski vašar
Iako Derventski vašar zvanično počinje 28. avgusta, najveći broj ljudi dobro poznatu lokaciju na Sajmištu posjeti i koji dan ranije.
Tako je bilo i ove godine, a kako su predvašarski dani i dani vikenda, već sinoć su mnogi iskoristili priliku da uživaju u vašarskim atrakcijama.
Balerine, ringišpili, kamikaze, glasna muzika i blještavilo svjetiljki svih boja opet su tu.
Donosimo vam djelić atmosfere od večeras (subora, 26. avgust).


Derventa cafe
Derventska vašarijada
Derventski paroh Stevan Jelić i trgovci Đorđo Kostić, Risto Kostić i Simo Karamitrović sa ostalim parohijanima započeše 1851. godine gradnju derventske crkve. Zidanje je trajalo do 1855. godine kada je osvećena i posvećena Uspeniju Presvete Bogorodice.
U ratnim godinama vašar se prekidao i uvijek obnavljao i postojao još bolji i bogatiji sadržajima, a iz godine u godinu, sve moderniji. Bilo, kako bilo, za djecu, mlade i stare, uvijek je bio intresantan i privlačan, pa se vašar čekao uvijek kao najveća derventska svetkovina za koju se čitavu godinu pripremalo i ostavljalo nešto parica da se za vašarski provod nađe. Vašarijada ove godine će obilježiti 166 godina lijepe tradicije po čemu je naš grad postao prepoznatljiv i stekao svoj ugledPovodom osvećenja temelja crkve, održano je veliko narodno veselje poslije molitve, koje se iz godine u godinu održavalo i postalo tradicionalno, kao nadaleko poznati derventski vašar. Mjesto održavanja vašara je bilo kod crkve, koji će više puta mijenjati lokaciju sve do današnje lokacije gdje se najduže zadržao, gdje je bila ujedno i stočna pijaca.
Tako je bilo oduvijek. Na derventski vašar o Velikoj Gospojini svake godine, obično u sedam dana trajanja, dolazilo bi se iz svih krajeva svijeta gdje god postoje i žive Dervenćani. Dolazilo samo da bi se doživio i osjetio dah vašara, a odlazilo kada se novčanici potpuno isprazne. Ko nije bio na vašaru, kao da mu je te godine nešta nedostajalo, ostajala je praznina u životnim događajima.
Odmah po dolasku u grad, već s Rabića, osjećala se galama, vreva, rad motora i žamor naroda, a pogotovo se širio prijatan miris roštilja, ražnja i mami priča koje su se čule daleko,a narod je kuljao i gurao se kao da nikad nije vidio vozača u kaci sa motorom, zmiju anakondu dugačku, tako da joj je rep u Doboju, a glava u Derventi, pa kuća straha, uvijek ponešto novo i intresantno, ali se još ne može bez šećernog sladoleda, šatri i mezetluka svake vrste, gdje goste zabavljaju pjevači i pjevačice.
Ali svako je uvijek, a i sada, nalazio u njemu zadovoljstvo. Neki uz piće i trećerazredne napola gole pjevaljke, raznorazne đinđuve, zabave, pečenje, dječije igračke, balerine. Sve je to vašar, na kome seljak proda junca i „spička“ pare u šatri kod pjevaljke, jer jednom je u godini vašar i svi se za njega pripremaju od najstarijih do onih najmlađih, za sve je to zabava, a za neke posljednji voz da se u poodmaklim godinama žednim očima nagleda trećerazrednih pjevaljki sa isturenim prsima i sisama koje se kao vulkan tresu i oči varaju pivom opijenom starcu koji samo što nije zatakao očima pa hoće još rukom da ih dodirne pa makar odmah odapeo. I tako svake godine traje i održava se vašarijada puna „šarenih laža“ i obećanja, ali kako god bilo uvijek na svoj način privlači neodoljivi miris ćevapa i pečenja i raznih drugih prehrambenih đakonija.
Vašar u Derventi označava i početak školske godine, jer obično poslije vašara polazi se u školu. Za posljednje dane pred školsku godinu to je prilika da se knjige i sveske đacima kupe, ako nešto ostane opančići ili patike.
Nije bilo vašara ni 1992. godine, jer Derventa je tada bila, mjesto u kome nije bilo struje, vode, ogreva, trgovina, škola i svega onog što čini život u jednom gradu. Od tada počela je obnova grada strpljivo i mukotrpno skoro dvije i po decenie i više, svake godine bolje i uspješnije od prethodne. Sa obnovom grada obnovljen je i tradicionalni vašar, već 1994. godine, naravno skromno, ali da se tradicija ne prekine. Bio je to 152. po redu vašar,a evo stigli smo do 166.vašara, kojim se možemo pohvaliti i biti zadovoljni da smo opet grad sa najvše zaposlenih, uređenim i čistim ulicama, kružnim tokovima saobraćaja, lijepim i mnogim stambenim zgradama, robnim kućama, bogatim kulturnim i sportskim životom. Derventa je nikla iz ruševina i pepela i podigla se kao feniks. Postala je otvoreni grad, grad tolerancije i uvažavanja za sve, koji hoće i žele da žive u njemu.
Zato će ova vašarijada biti bogatija, sadržajnija i veselija više nego ikada do sada.
Savko Pećić Pesa
20. kol 2017.
Proglašeni najuspješniji poljoprivrednici u 2017. godini
Dodjelom priznanja najuspješnijim poljoprivrednicima opštine Derventa, završena je trodnevna poljoprivredna manifestacija u Velikoj Sočanici.
Već 12. godinu zaredom tradicionalno se organizuje poljoprivredna manifestacija u Velikoj Sočanici kod Dervente, nekadašnji Sajam stoke, na kojoj se dodjeljuju priznanja najuspješnijim poljoprivrednicima ove opštine. Diplome se dodjeljuju u nekoliko kategorija među kojima su svinjogojstvo, plastenička proizvodnja, pčelarstvo, tov bikova, proizvodnja brojlera (pilićari), proizvodnja krastavaca kornišona i proizvodnja mlijeka.
Treba naglasiti da na području opštine Derventa posluju 3 velika otkupljivača mlijeka i da se na osnovu dostavljenih izvještaja o količini otkupljenog mlijeka proglašavaju najuspješniji ali otkupljivač mljekara iz Kozarske Dubice nije dostavila svoj izvještaj tako da su najuspješniji proglašeni na osnovu izvještaja od druga dva otkupljivača.
Predsjednik organizacionog odbora poljoprivredne manifestacije Željko Lazarević kaže da je kriterij za dodjelu diploma najboljima da su prijavljeni za dodjelu podsticaja u opštinskom odjeljenju za poljoprivredu.
Pokrovitelj ove trodnevne manifestacije je načelnik opštine Derventa a u njegovo ime prisutnim se obratio njegov zamjenik Siniša Jevtić koji je uvjeren da će se ova manifestacija nastaviti i u narednom periodu.
U sklopu manifestacije održane su večeri izvorne muzike, tradicionalne seoske igre, poput pravljenja kotlića, ispijanja piva i navlačenja.
Ovo je lista najuspješnijih poljoprivrednika opštine Derventa za 2017.:
SVINJOGOJSTVO
Marić Slobodan. 30kom
Pećić Drago 25kom
Planičević Drago 22kom
Stjepanović Dejan 19kom
Kaloperović Tomislav 17kom
PLASTENIČKA PROIZVODNJA
Čokić Milenko 2200m
Jokanić Georgina 2000m
Malić Edvina 1200m
Vasić Radenko 924m
Puljizović Mirjana 770m
Marić Slobodan. 30kom
Pećić Drago 25kom
Planičević Drago 22kom
Stjepanović Dejan 19kom
Kaloperović Tomislav 17kom
PLASTENIČKA PROIZVODNJA
Čokić Milenko 2200m
Jokanić Georgina 2000m
Malić Edvina 1200m
Vasić Radenko 924m
Puljizović Mirjana 770m
PČELARSTVO
Eminović Emir 550 društava
Martić Ilija 446 društava
Merćep Mladen 300 društava
Kulaga Spasoje 270 društava
Radanović Brane 260 društava
TOV BIKOVA
AD Poljoprivrednik Derventa 450 bikova
Popović Boro 30 bikova
Kalaković Trivun 27 bikova
Bosić Vujadin 25 bikova
Vukićević Stojan 10 bikova
TOV BROJLERA
Đukić Goran 250 000 kom/god
Grozdanović Zdravko 240 000 kom/god
Milinković Slavko 150 000kom/god
Tatomir Goran 120 000kom/god
Milinković Duško 100 000kom/god
PROIZVODNJA KORNIŠONA
Lješić Dejan 1,5 dunuma
Adžić Sreto 1 dunum
Stanić Milojica 1 dunum
Brkljač Aleksandar 1 dunum
Vujičić Boro 1 dunum
MLJEKARSTVO
Stjepanović Dragan 132 000 l/god
Planičević Cvijan 102 000 l/god
Stanić Slaviša 63 000 l/god
Trivić Ranko 58 900 l/god
Kuzmanović Marko 57 600 l/god
Eminović Emir 550 društava
Martić Ilija 446 društava
Merćep Mladen 300 društava
Kulaga Spasoje 270 društava
Radanović Brane 260 društava
TOV BIKOVA
AD Poljoprivrednik Derventa 450 bikova
Popović Boro 30 bikova
Kalaković Trivun 27 bikova
Bosić Vujadin 25 bikova
Vukićević Stojan 10 bikova
TOV BROJLERA
Đukić Goran 250 000 kom/god
Grozdanović Zdravko 240 000 kom/god
Milinković Slavko 150 000kom/god
Tatomir Goran 120 000kom/god
Milinković Duško 100 000kom/god
PROIZVODNJA KORNIŠONA
Lješić Dejan 1,5 dunuma
Adžić Sreto 1 dunum
Stanić Milojica 1 dunum
Brkljač Aleksandar 1 dunum
Vujičić Boro 1 dunum
MLJEKARSTVO
Stjepanović Dragan 132 000 l/god
Planičević Cvijan 102 000 l/god
Stanić Slaviša 63 000 l/god
Trivić Ranko 58 900 l/god
Kuzmanović Marko 57 600 l/god
Pretplati se na:
Postovi (Atom)










