21. pro 2013.

Pravo na vodu za stanovnike ruralnih područja

"Pravo na vodu za stanovnike ruralnih područja" naziv je projekta koji implementira Centar za menadžment, razvoj i planiranje – MDP inicijative iz Doboja, uz partnerstvo sa Udruženjem za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline "Una-Sana" iz Bihaća i Centra za lokalni i regionalni razvoj (CELOR ), Derventa.
U tom cilju je u Derventi 16.12.2013. godine, održana je rasprava na temu "Upravljanje seoskim vodovodima na području opštine Derventa", u kojo su učestvovali predstvanici mjesnih zajednica, sela, medija, nevladinih organizacija te predstvanici vlasti.
U uvodnom izlaganju, načelnik opštine Derventa, Milorad Simić je upoznao o stanju vodovoda u derventskim selima, naročito u Kalenderovcima i Drijenu, napominjući da to ni približno nije od stvarnih potreba na selu za uređenjem vodovoda. On je istakao da opština u seoske vodovode ulaže znatna sredstva.
O zdravlju vode je govorila dr. Marina Kvaternik, a o načinu izgradnje vodovoda Violeta Janković i o upravljanju vodovodima Snežna Mišić Mihajlović.
Uz širu raspravu i diskusije istaknuto da se u seoskim područijima mora posvetiti veća pažnja u gradnji vodovoda, a posebno na koji način upravljati vodovodima i održavati te iste vodovode, kako bi voda bila čista za piće, a ne samo za tehničke potrebe.
Savko Pećić Pesa

Jeste li zaštitili svoje voćke od zeca?

A sa divljim zečevima u Polju imamo male probleme. Naime, kada zazimi i temperature se spuste podosta ispod nule, kada snijeg prekrije svu prirodu i uhvati se kora po njemu, divljem zecu ne preostaje ništa drugo nego da posegne za jedinom dostupnom hranom - korom mladih voćki u voćnjacima. Pretpročle zime je u našem selu bilo podosta štete od ove prelijepe životinje. Zbog toga smo ove jeseni morali da pripremimo mlade voćke za moguću najezdu zeca ili srne, koje takođe jedu koru mladih biljaka. Ja sam to učinio ovako, priručnim sredstvima - plastičnim bocama koje sam sjekao uzduž i špagom ili ljepilom pričvršćivao za stablo i mrežicom koja se stavlja prilikom malterenja popucalih zidova. Vidjećemo koliko će ovo biti efikasno - zečevi izvolite!

 

Domaći zečevi - Draženovi i Novini ljubimci

Malo je ljudi u Polju koji danas imaju za ljubimce zečeve. Gajenje zečeva je vrlo zahtjevan i osjetljiv posao. Treba im na vrijeme doći, obezbijediti prikladan i topao smještaj, obezbijediti raznoliku ishranu i vodu, te još niz malih uslova koje poznaju samo oni koji se ovim hobijem bave. Ipak, u našem selu ima još ljudi koji gaje i vole ove životinje, a to su Dražen Stjepanović i Novo Jelić. Pored zečeva Dražen drži koze, a Novo ima i  jednog simpatičnog i veoma vjernog malog cukicu. Vole ih veoma i o svakom od njih imaju šta da kažu u vidu angdota ili zgodica. Ovih dana smo posjetili ovu dvojicu uzgajivača, snimili fotografije njihovih ljubimaca i saznali dosta toga novog o ovim lijepim životinjama. Evo fotografija:


Kavezi sa zečevima



Draženove koze


Dražen timari teca

Glavna zečica


Dražen se hvali ljepotom ljubimaca



Novini zečevi su u košu, imaju sijeno,
 kukuruz u klipu, korito i vodu


Novo ponosno pokazuje svog ljubimca

Jovo Stjepanović sa novinim cukom ljubimcem

Novo Jelić ispod kruške žetve stare 200 
godina sa svojim cukicom





































Zaštitimo rječicu Lješnicu

Lješnica je rječica koja se proteže sjevernim dijelom Polja i ulijeva se u rijeku Ukrinu. Već smo pisali o ovoj predivnoj rječici čija je dolina veoma bogata florom i faunom. U njoj je nekada bilo mnogo ribe i raznih drugih životinja koje su nažalost zbog onečišćenja, eksploatacije vode i sve češćih suša polako nestajale.
Ipak, Lješnica se još uvijek može spasiti i ostaviti sljedećim generacijama. Ne moramo baš sve uništiti, pogotovo ne prirodne darove i ljepote. Šetajući pored Lješnice i podsjećajući se na mjesta gdje smo kao djeca često i pecali, bio sam neprijatno iznenađen ljudskom bahatošću i nemarom prema ovoj prirodnoj ljepotici. Naišao sam na više divljih deponija pored ili u samoj rječici. Zato koristim ovu priliku da zamolim sve koji žive oko ili u blizini Lješnice da ne bacaju otpad i smeće u nju, pa postoje brojni drugi načini da se riješimo smeća (javni kontejneri, spaljivanje, reciklaža...). Molim poljoprivredne proizvođače da ne pretjeruju sa upotrebom hemikalija u blizini ove rječice, a pogotovo da ne bacaju boce od njih u rijeku...
Ko čuje čuje, ko vidi vidi!!! OVAKO NE TREBAMO RADITI!!!

 



Još malo zabave

Lješnica u decembru kod Tukova - video


Šipci i trnine


Čak i ovih hladnih dana našli smo vremena da naberemo
šipaka i trnina odličnog kvaliteta i okusa i da ih osušimo
za čaj