Kometa Panstars

SRNA - 07.03.2013 12:26

PARIZ - Kometa Panstars narednih nekoliko dana biće vidljiva golim okom u sjevernoj hemisferi."Riječ je o novoj kometi koja do sada nije bila viđena", saopšteno je iz Opservatorije u Parizu.Ova kometa se trenutno može vidjeti sa južne hemisfere, za stanovnike sjeverne Zemljine polulopte biće najsjajnija od sutra do 13. marta, a ostaće vidljiva do kraja mjeseca.Nad Evropom, prema najavama astronoma, kometa će moći najbolje da se vidi 12. i 13. marta, kada će proletjeti pored Meseca.Kometa Panstars će 10. marta proći veoma blizu Sunca, na udaljenosti od 45 miliona kilometara.Kometa Panstars C/2011 L4 nosi naziv prema akronimu teleskopa iz Univerziteta na Havajima kojim je otkrivena kometa 2011. godine.To je prva kometa koja će biti vidljiva ove godine prije dugo očekivane komete Ison, koja bi trebalo da bude vidljiva u novembru.

Gradnja kuće

Po lijepom i sunčanom, ugodnom i toplom vremenu, u zaseoku Tatari ovih dana nastavljena je gradnja kućice za mladog štićenika Centra za socijalni rad u Derventi, Žarka Arivukovića.

Dabrovi na Ukrini

Nakon više od sto godina dabrovi su se ponovo pojavili u našim rijekama, a skupine njih su već uočene na rijeci Ukrini iznad Prljače i nizvodno u Novim Lužanima.

Stariji ljudi su govorili da je na rijeci Ukrini i rječici Ilovi nekada bilo mnogo dabrova, ali su nestali. Zbog cijenjenog krzna nemilosredno su izlovljavanji i tako su nestali u našim rijekama i ne samo našim nego i širom Evrope. Ostali su samo i preživjeli na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj Norveškoj, na rijeci Labi u Njemačkoj i Poljskoj, na donjem toku rijeke Rone u Francuskoj i u Rusiji.

U akciji vraćanja dabra u Hrvatskoj i Srbiji u proteklih dvije decenije doprinijelo je širenje ove vrste, koja je po svemu sudeći, riječnim tokovima došla u rijeku Ukrinu.

Dabar je veliki glodar i kao i svi pripadnici reda glodara, tako i dabrovi imaju 4 moćna sjekutića, izrasla u obliku glijeta. Zahvaljujući ovakvim zubima, dabrovi mogu da obaraju čitava stabla, kao i da ih vješto isjeckaju i upotrijebe bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana. Dabrovi se inače, hrane isključivo drvećem, grančicama i korijenjem vodenih biljaka.

Dabrovi žive u vodi i veoma su aktivni preko cijele zime. Zbog toga im je potrebno dovoljno duboko riječno korito, da se tokom zime ne zamrzne do dna. Branu grade da bi podigli nivo vode u rijeci ili potoku u kojem žive. Za izgradnju svoje brane dabrovi koriste drvo vrbe, jošike ili drugo šiblje koju slažu po dnu rijeke ili potoka.

Najčešća građa koju upotrebljavaju je drveće debljine 20-25 cm, koju dabrovi prerežu za samo jednu noć. Zatim, sve povezuju muljem i kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabrovi ređaju grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Grane najčešće puste korenje, stabljike i grančice se isprepliću, te brana postaje još otpornija i čvršća. Brana dabrova prosječno je visoka oko 2 m, a može biti dugačka i do 300 metara.

Savko Pećić Pesa-Derventa Cafe-28.02.2013.

Hogar - Spava?!