4. stu 2017.

Spisak nogometnih/fudbalskih klubova po opštinama - Derventa

Postao/la spale » 20 jun 2015, 16:46
DERVENTA Tekstilac Derventa, Obućar Derventa, Kožarac Derventa, 1.Maj Derventa, 19.April Derventa(Nova Derventa-19.April-Jedinstvo-19.April), Mladost Modran, Budućnost Begluci, Zadrugar Bosanski Dubočac, Radnik Zelenike(Mladost-Radnik), OFK Tetima Tetima, Mladost Tetima, Polet Omeragići, Bosna Višnjik, Mladost Žeravac, Markovac Kuljenovci, Jedinstvo Kulina, Borac Bosanski Lužani,Polje Polje(Lješnica-Polje), Zadrugar Bišnja,Sloga Bunar(1.Maj-Crvena Zvijezda-Sloga), Borac Osinja, Lug Lug(Seljo-Partizan-Lug), Omladinac Bijelo Brdo, Gradac Gradac, Sloga Kostreš, OFK Agići Agići, Partizan Turski Lužani, Sava Pjevalovac, Borik Trstenci, Napredak Novi Lužani, Omladinac Mišinci, Bratstvo Vrhovi, Sloboda Velika Sočanica, Proleter Crnča, 27.Juli Kalenderovci, 4.Juli Pojezna, Šušnjari Donji Šušnjari, Balkan Gornja Lupljanica, Radnik Gornja Bišnja, Jedinstvo Derventa(Ukrina TT-Jedinstvo), Sloga Derventa, Hajduk Derventa, Sloga Potočani, Ukrina Novo Selo
Zadnja izmjena: spale, dana/u 21 jun 2015, 00:33, ukupno mijenjano 1 put.

Izvor : forum.sportsport.ba

aRS: I dalje pratimo izgradnju kućica za patuljke Lidij...

aRS: Oktobar u Istambulu na Bosforu

“BiosPLUS”: Definisati osnovne principe saradnje sa medijima u okviru projekta “Obrazovanjem do zapošljavanja”

Udruženje građana „BiosPLUS“ održalo je juče drugi sastanak sa zainteresovanim predstavicima lokalnih medija i javne uprave u vezi sa izradom nacrta Sporazuma o saradnji i pripremom za prezentacije Kodeksa BH novinara i Kodeksa o načinupredstavljanja osoba sa invaliditetom u medijima, odnosno aktivnostima koje se provode u okviru projekta „Obrazovanjem do zapošljavanja“ teško zapošljivih lica i lica sa invaliditetom.
Učesnici sastanka su iznijeli svoje viđenje oko sadržaja sporazuma kojim bi trebali definisati osnovne principe i unapređenje saradnje u širem smislu između ovih subjekata, kao i o većoj zastupljenosti informacija o aktivnostima ove društvene grupe, s naročitim osvrtom na zapošljavanje.
Marko Radić iz partnerskog Centra za promociju evropskih vrijednosti „Europlus“ iz Doboja upoznao je prisutne da se pomenuti projekat sastoji od devet različitih aktivnosti, od info-kampanje, preko formalnih obuka lica s invaliditetom, do formiranja lokalnih savjetodavnih tijela.
Upoznavanje novinara sa pomenutim kodeksima planirano je za 23. novembar.

Na slici - stoji Staniša Mikerević, Danka Zemunović, Drago Tadić, 
Marko Radić, Nebojša Preradović i Ranko Stjepanović.
Foto - Boris Nikolić-Derventa cafe


2. stu 2017.

Тркља

Тркља је мала дрвена конструкција која се у прошлости користила за слагање сијена које се претходно сушило дан-два. Састојала се од 3 косо пирамидално учврћена комада дрвета дебљине до 10 cm - дужине cca 2 m и 3 комада водоравно положених комада нешто тањег дрвета која су повезивале косе комаде. Повезивање комада дрвених шипки рађено је жицом или ексерима. Преко водоравних комада су стављана још 2 - 3 комада дрвета који нису били нићим везани за остале, а служили су као импровизовани под тркље.
Прије "изума"  и примјене тркље осушено сијено се слагало у (на) пластове који су били купасто сложене хрпе сијена без икакве потпоре. Сијено у пластовима није могло дуго да се држи, јер се дешавало да на њиви закисне или га резнесе љетна олуја. Због тога се гледало да пластове домаћини у што краћем времену склоне са њива и код куће сложе у сијено (садију сијено). Пластови су се са њива одвозили воловима или коњима тако што се испод пластова стављао тзв. подвор или плаз за који су се конопцима везали на два мјеста . 
За сушење покошене траве често су се раније користила и стабла дрвећа која се заоштре и посаде у земљу, а сијено се слаже на дијелове дрвета који стрше из стабла напоље до 1 m. (скраћене гране)
На тркљи је то ипак било другачије. Сијено на тркљи је могло на њиви стајати дуже вријеме , јер је било одигнуто од земље, унутар тркље је било боље повезано и испретплетено, те је тако било боље заштићено од кише, влаге и вјетра. Тркље су се углавном појавиле након што су се почели користити и трактори, јер су они могли помоћу тзв. вила подићи тркљу од земље и носити је до мјеста гдје се сијено складиштило за зиму. У нашим крајевима је било различитих врста и облика тркаља и такође и различитих назива за ово пољопривредно помагало. Тако су оне у неким крајевима називане и "бркље".

Ову тркљу смо снимили код Стјепана Стјепановића

Зелена пшеница бјелица у Жеравцу на "економији"

 



“Aktualac” 12. sjednice SO: Najviše o demografskoj politici i problemu grobalja

Najveći dio 12. zasjedanja Skupštine opštine Derventa potrošen je na aktuelni čas, a ovoga puta odbornici su na pretresanje aktuelnosti potrošili i nešto više od 45 minuta predviđenih za tu namjenu.Diskutovalo se o nekoliko tema, a najviše od odlasku mladih i problemu gradksog groblja.
Odbornik Marinko Nikolaš: Po uzoru na primjer prekogranične saradnje jedne osječke i novosadske škole, može li naša opština da se uključi u projekte takve vrste zajedno sa Slavonskim Brodom?
Načelnik Milorad Simć: Nisam se bavio međugraničnom saradnjom, ali vidjećemo kakvi su nam kapaciteti. Do sada nismo vidjeli neku lokalnu zajednicu koja je napravila iskorak po tom pitanju, uglavnom je ostalo na priči.
Odbornik Pero Đurić: Pozvao lokalnu i republičku vlast da se utvrde određene mjere i mogućnosti kojima bi se smanjio odliv stanovništva iz Dervente i Srpske. Predložio je smanjenje poreza privredi da bi se povećao standard građana, te da se u budžetu predvide subvencije mladim bračnim parovima za kupovinu stanova. Na taj način bi pomogli i građevinski sektor, a mladi bračni parovi dolazili bi lakše do kredita kod banaka.
Šef kluba odbornika SDS-a Branko Katanić: Nismo dobili odgovor u pisanom obliku od Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti. U medijima su izneseni podaci da je u posljednjih pet godina, BiH napustilo više od 150.000 stanovnika, od čega najviše iz Posavine. Da li Opštinska uprava ima konkretne podatke o broju naših sugrađana koji odlaze, i da li se provode neke mjere i aktivnosti za spriječavanje odlaska ljudi?
Načelnik opštine Milorad Simić: Mi smo lokalna zajednica koja slovi za izuzetnu, ima najmanju stopu nezaposlenosti, visok procenat izvoza i ne slažem se da su podaci o emigraciji stanovništva alarmantni, pogotovo što oni nisu zvanični. Ne smijemo staviti glavu u pijesak, protivnik sam odlazaka, moramo braniti svoju državu i lokalnu zajednicu, ali finansijska strana i sigurnost koju imaju na Zapadu je privlačno i teško da mi nekoga možemo spriječiti da ode odavde. Podržavam ideju za subvencije mladim bračnim parovima, pomogli bi tako svojoj djeci, ali je pitanje da li je ta mjera bolja ili neka druga. Osvrnuo se i na potrebu pravednije raspodjele PDV-a, rekavši da se u Derventi stvara nova vrijednost i da je stvoreno privredno okruženje dio pronatalitetne politike, kao i brojčano optimalna i odgovorna aministracija.
Narodni poslanik Igor Žunić istakao je da demografski problemi na prostorima BiH i bivše Jugoslavije zaslužuju rasprave u lokalnim parlamentima i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a dugoročno i formiranje ministarstva koje bi se ovim pitanjem bavilo. Smatra da se radi o neobjektivnom i netačnom istraživanju koje ima i određenu političku pozadinu. Istraživanje, koje su mediji prenijeli bez dublje analize, objavila je Unija za održivi povratak koju iz Dervente čine udruženja „Feniks“ i „Bosanski Dubočac i njegovi ljudi“. Ako su ta udruženja davala podatke, insistiraću da utvrdimo metodologiju i način na koji su došli do saznanja da je baš iz Dervente otišlo najviše ljudi. Ako su to zaključili na osnovu statistika iz 2010. godine, kada smo imali 42.000 ljudi vezanih ličnim kartama, a kasnije je popis pokazao da je stvaran broj oko 27.000 stanovnika, onda je to veoma neodgovorno. Svi mi poznajemo nekog ko je otišao, ali ovakva priča nije tačna i ja ću tražiti prije svega metodologiju, a poslije i odgovornost za izneseno. Naglasio je da zvanični statistički podaci kažu da je u Derventi u zadnje tri godine manje 249 stanovnika, da je 40 građana Dervente tražilo otpust iz državljanstva za 10 mjeseci ove godine i da je prošle godine 21 osoba više odjavljena nego prijavljena u Derventi.
Odbornik Drago Nagradić: Predsjednika Skupštine Marijana Kljajića pitao zašto se na dnevnom redu nije našla tačka o grobljima, predviđena planom rada ovog tijela. Pojedina groblja na području opštine, poput onog u Kuljenovcima, zapuštena i u lošem stanju. Priča se da se grobna mjesta preprodaju.
Sekretar SO Sanja Malešević: Analizom realizacije programa rada Skupštine opštine utvrdili smo da je ispunjeno 88 odsto tog programa, što ne znači da onih 12 odsto neće biti realizovano do kraja godine. Kada su u pitanju groblja, odbornicima predstoji donošenje odluke o pogrebnoj djelatnosti, kojom bi se utvrdilo upravljanje i održavanje i kome će to biti povjereno.
Načelnik opštine Milorad Simić: Neka groblja su bolje uređena, neka lošije, ali generalno je neuređeno područje. Zakon je precizirao da se radi o građanskom, a ne crkvenom pitanju, ali će Skupšina odlučiti da li će to biti posebna služba, ili u komunalnom preduzeću, javnoprivatno partnerstvo ili nešto drugo.
Načelnik Odjeljenja stambeno-komunalne poslove Goran Jevtić: Izvještaji o grobljima su spremni, ali ovaj problem seže u daleku prošlost i to treba sistemski rješavati. Jedan od razloga zašto već nije, vjerovatno leži u tome što je izgradnja novog gradskog groblja bila predviđena na Čardaku, ali se zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa odustalo, pa je alternativa pronađena u otkupu zemljišta od Crkvene opštine Derventa, koje se, ispitivanjem je utvrđeno, mora stabilizovati, ako je to moguće, što je zadatak projektanta. Trebamo pribaviti sve potrebne dozvole i mišljenja stručnjaka o toj temi.
Odbornik Vlado Kovačević: Revizija javnog sektora utvrdila je određene nedostatke, a Skupština je donijela mjere za njihovo otklanjanje. Jedna od njih je utvrđivanje imovine koja se daje na upravljanje „Komunalcu“. Da li je to urađeno, pošto je rok istekao? Pošto nije obavljen popis, da li to znači da će novi revizorski izvještaj biti negativan?
Načelnik Odjeljenja stambeno-komunalne poslove Goran Jevtić: Komisija nije završila popis imovine „Komunalca“, ali kad budemo imali podatke, dostavićemo ih. Komisija je formirana prije mog dolaska na mjesto načelnika i na narednoj sjednici možemo utvrditi dokle se došlo.
Zamjenik načelnika opštine Siniša Jeftić: Opština je ispoštovala sve rokove koje je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS dala, i samo ta institucija može dati ocjenu po tom pitanju.
Odbornik Željko Nagradić: Asfalt na seoskim novoizgrađenim putevima je u velikoj mjeri oštećen, a uskoro će i zima. Da li je u planu sanacija?
Načelnik Odjeljenja stambeno-komunalne poslove Goran Jevtić: Za sanaciju lokalnih puteva odbornici su usvojili program, ali postoje različiti novoi oštećenja i popravki. Ponavljam, nisu svi putevi isto rangirani i samim tim se razlikuju načini izgradnje. Putevi se mogu zaštititi i poštovanjem propisa o vanrednom prevozu.
B. N. – Derventa Cafe

Crveni krst: Počela “Nedjelja solidarnosti”, poziv ljudima dobre volje da se uključe

Crveni krst Republike Srpske, od 30. oktobra do 5. novembra, provodi “Nedjelju solidarnosti” pod motom “Pomozimo starim i nemoćnim”.
Povodom obilježavanja ove nedjelje Crveni krst Republike Srpske je pokrenuo sveobuhvatnu akciju prikupljanja humanitarne pomoći za socijalno ugrožena domaćinstva.
Tradicionalno, u akciju se uključuje i Opštinska organizacija Crvenog krsta Derventa.
– Volonteri i zaposleni u opštinskoj  organizaciji CK će prikupljati novčana sredstva, prehrambene artikale, sredstava za higijenu, te toplu odjeću i obuću. Poželjni artikli za formiranje paketa hrane su brašno, šećer, so, ulje, konzerve, tjestenina, pasulj, keks, marmelada, riža i slično, poručuju iz derventskog Crventog krsta.
Iz Opštinske organizacije Crvenog krsta Derventa pozivaju sve da učestvuju u ovoj akciji solidarnosti kako bi se prikupilo što više humanitarne pomoći i pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija, te mole građane koji će prehrambene artikle i sredstva za higijenu donositi direktno u Crveni krst da isti budu hermetički zatvoreni i kupljeni u trgovini zbog roka trajanja i deklaracije proizvoda.
Derventa Cafe