17. lis 2015.

Majstor Nikola iz Kožuha



Nedaleko od Doboja, u selu Kožuhe, živi i radi Nikola Đukić, majstor za rezbarenje drveta.
nikola djukic obrada drveta rezbarenje 7
Talenat za drvoprerađivačku struku pokazao je odmah po završetku osnovne škole 1964. godine, kada počinje da uči ovaj zanat, prvo tri godine u Doboju, a nakon toga i u Zagrebu, gdje kao najtalentovaniji učenik dobija priliku da nastavi svoje usavršavanje.
- Rezbarenje sam zavolio od prvog dana, a u Zagrebu sam, u samo tri godine, stekao više znanja nego preriodu koje mu je prethodio. Učio sam od tridesetak majstora, prisjeća se Nikola svojih početaka.
Dio života proveo je u Njemačkoj, ali konstantna želja da se bavi obradom drveta i nostalgija, natjerali su ga na povratak u tadašnju Jugoslaviju. Bivša država je bila turistička zemlja, pa se od prodaje suvenira po Jadranu moglo pristojno zaraditi, zbog čega je za vrijeme boravka u Njemačkoj kupio neophodan alat za rezbarenje. Iz Njemačke se vraća 1988. godine, i od tada se, zajedno sa drugim poslovima, okreće i svojoj prvoj ljubavi – rezbarenju. Više poslova, kako ističe, mogao je da obavlja sve do teške saobraćajne nesreće u kojoj je zadobio i invaliditet. Uprkos tome, svako jutro kada se probudi, prvo se prihvati drveta.
- Radio sam sa svim vrstama domaćeg drveta, ali su za rezbariju najbolji orah, javor i trešnja. Iako svako drvo ima svoju vrijednost, orahovina je najzahtjevnija za obradu, a ima i specifičnu teksturu i veliki broj nijansi, kaže Nikola.
Među radovima ovog vrijednog tesara mogu se naći vaze, svijećnjaci, posebno rezbarene čuture, ikone, ali i vjerski motivi drugih religija, satovi, skemlije, razne posude, podloge za lovačke ulove, te masivni kućne stolovi. Već dvije decenije stolove izrađuje od javorovog, orahovog i trešnjevog drveta, a za izradu jednog primjerka ovog upečatljivog i jedinstvenog kućnog ukrasa potrebno mu je oko mjesec dana. Ne žuri, kaže, jer mu je kvalitet ipak prioritet. Drvo nabavlja iz obližnjih šuma po Trebavi, tako da su njegovi radovi upotpunosti domaći proizvod.
Njegova djela su našla put do kupaca po cijelom svijetu, od zemalja na zapadu Evrope, poput Njemačke, Austrije, Italije i drugih, preko Amerike, do daleke Australije. Načina da se dođe do kupca ipak ima, jer je malo starih zanatlija i dobrih majstora, pa se po preporukama prijatelja i zadovoljnih kupaca, lakše dođe do onih koji uživaju u unikatnoj rezbariji.
Nikola je često gost Dervente, obzirom da je njegova supruga Dervenćanka, a njegove umjetnine posjeduje i veliki broj naših sugrađana. Zainteresovani mogu da se obrate na broj telefona: 053 284 391.
B.N. – Derventa Cafe

Doboj - sajam “Žena – čuvalac materijalne i duhovne kulture na selu“ .

Rukotvorine Kate Stupar, tradicionalna hrana Nevenke Stanić i Ramajana Komnenović sa promotivnim materijalom „Turističke organizacije opštine Derventa“, upotpunile su Pete sajam “Žena – čuvalac materijalne i duhovne kulture na selu“ koji je u četvrtak održan u Doboju.
Dervencanke  na sajmu u Doboju Foto Faktor ba
Učesnica sajma iz Derevnte, Kata Stupar, rekla je da je manifestacija održana u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana žena na selu – 15. oktobar.
- Ovo je bila izuzetna prilika da žene iz Dervente predstave svoja znanja i vještine u izradi rukotvorina i spremanju hrane. Nadam se da će u narednim godina broj izlagača iz Dervente biti veći, dodala je Stupareva.
Nevenka Stanić prezentovala je Kalenderovački sir i drugu domaću hranu iz kalenderovačkog kraja. Ona je dodala da žene iz derventskih sela još uvijek čuvaju i njeguju tradicionalno spremanje hrane.
Organizator ove manifestacije bila je Mreža “Progres”, u saradnji sa Turističkom organizacijom grada Doboja, a sajamski dio manifestacije je održan u Centru za kulturu i obrazovanje.
Cilj sajma „Žena – čuvalac materijalne i duhovne kulture na selu“ je bio promovisanje vidljivosti ženskog doprinosa porodici i zajednici, odnosno ukupnom ruralnom razvoju.
B. N./TO Derventa – Derventa Cafe

Žena na selu

Povodom 15. oktobra, Međunarodnog dana žena na selu, održan je sastanak organizacija koje se bave pitanjima žena na selu, učesnica programa za ekonomsko osnaživanje u ruralnim sredinama, te predstavnika lokalne administracije.
capture-20151015-101617Cilj sastanka je skretanje pažnje i popravljanje položaja žena na selu za dobrobit čitavog društva, bolje informisanje ove populacije o programima podsticaja za žene u ruralnim sredinama, a jedan od najvažnijih zaključaka sastanka jeste inicijativa za obezbjeđivanje određenih primanja ženama na selu posle navršenih 65 godina.
Derventa cafe

Otvorena izložba digitalnih fotografija osoba sa invaliditetom

13.10.2015. U Derventi je danas otvorena izložba digitalnih fotografija osoba sa invaliditetom iz Dervente, Livna i Tuzle, koje su nastale realizacijom projekta “Bez akcije nema reakcije”.
izlozba
Na izložbi su predstavljene 72 digitalne fotografije, koje su nastale nakon obuke osoba sa invaliditetom u izradi umjetničke fotografije. Izložbu je otvorio koordinator Udruženja “BiosPlus” iz Dervente Drago Tadić, koji je rekao da je cilj izložbe promocija i razvijanje novog kulturnog i društvenog modela koji bi vodio drugačijem poimanju nacionalne različitosti.
Ove izložbe ujedno doprinose i promjeni viđenja osoba sa invaliditetom iz slike pasivnih i zavisnih od socijalne pomoći u sliku aktivnih učesnika koji imaju svoje kreativne, umjetničke i intelektualne potencijale, kažu organizatori.
Projekat realizuje Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize iz Livna u saradnji sa Udruženjem građana “BiosPlus” iz Dervente i Informativnim centrom za osobe sa invaliditetom “Lotos” iz Tuzle.
SRNA

11. lis 2015.

Хајде да упознамо још неке драге Пољчане

Миленко Живковић

Боринка и Богдан Ћосић

Синиша Игњић

Слободан Арсенић

Јована Секулић

Стана Поповић

Смиљка и Јово Стјепановић

Бојан Балабан (десно) са рођаком

Неколико страница из Домовника Парохије Детлак из 1905. године - у њега су уписани бројни грађани Поља!?

Насловна страна - већ неколико страница Домовника открива нам бројне податке о Пољу и
Пољчанима

Страна 368.

Страна 371.

Страна 372.

Десни лист, наставак стране 372. (види се нпр. да Стјепано-
вићи славе Никољдан, а Стојићи Ђурђевдан-оп.а)




I ovo je Polje-podaci iz Arheološkog leksikona BiH

04.98 POLJE, Polje, Derventa.Rimsko naselje. Na blagom zaravanku brijega poviše doline Save nalazi se na prostoru od 1 ha nekoliko ruševina zgrada sa rimskim građevnim materijalom. Zgrade su bile izvedene od opeka.

LIT.: Đ. Basler 1952, 417.
Đ. Basler


O4.99 POPOVAC, Polje, Derventa. Praistorijsko naselje. Oko 100 m južno od puta Derventa - Brod, između izvora Popovac i silosa, nailazi se na keramičke fragmente predhistorijskog habitusa. Otkrivenih nekoliko glačanih jezičastih sjekira datira lokalitet u kasni neolit.

B. Graljuk

Citirano iz Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine, tom 2, strana 68, Sarajevo 1988.  (op.a)