4. kol 2016.

Vrijeme je da Ukrina procvjeta


 


Vodeni cvijet 3
Pojava vodenog cvijeta Ephemeroptera, ili cvjetanje rijeke, na Ukrini se pojavljuje krajem jula i početkom ili sredinom avgusta, što predstavlja posebnu atrakciju i prirodnu pojavu koja se rijetko susreće na rijekama. Samo nekoliko rijeka u Evropi ima takvu pojavu, a u rijeci Tisi, to se dešava u junu.
Svadbeni bal vodenog cvijeta na UkriniIz godine u godinu sve više se smanjuje ova vrsta. Šljunkari su najveća opasnost za nestanak vodenog cvijeta, odnosno ovog pra-leptirića. Nestanku doprinose i razni sakupljači koji hvataju vodeni cvijet u stadijumu prije parenja i prije nego što polože jaja u vodu, čime se ugrožava njihov opstanak. Ljudi uglavnom vodeni cvijet izlovljavaju za potrebe pravljenja mamca za ulov ribe. Pošto ciklus rađanja vodenog cvijeta traje nakon polaganja jajašca, koja borave u mulju tri godine i za to vrijeme se presvlače nekoliko puta, to vođenjem šljunka odnose i larve sa sedrom i muljem gdje su se učavurile. Odlukom Skupštine opštine Derventa zabranjeno je sakupljanje vodenog cvijeta, ali nekontrolisano izlovljavanje traje i danas, kao i vađenje šljunka na šljunkarama.
Ovo je vrijeme kada vodeni cvijet treba da se pojavi. To se dešava kad temperature vode u koritu dostigne od 18 – 20 stepeni. U suprotnom neće biti pojave vodenog cvijeta.Vijekovima krajem jula i početkom avgusta Ukrina cvjeta i doskora o ovom fenomenu se nije znalo mnogo, a rijetko se ko i intresovao za ovu pojavu. Vjerovalo se da se to radi o ”preobražavanju vode” u vremenu Preobraženja Gospodnjeg i od tad se u Ukrini djeci zabranjivalo kupanje.
Kad se steknu prirodni uslovi da vodeni cvijet izlazi na površinu,tad otpočinje mukotrpno presvlačenje nedozrelih mužjaka, koji tek nakon oslobađanja bjeličaste opne, postaju sposobni za parenje i oplodnju ženki. U smiraj dana početkom noći na Ukrini iz vodenih dubina na površinu izlaze larve iz kojih ubrzo se pojavljuju nježni kao paučina bijeli lepršavi, krilati insketi, leptirići.Ovo se isključivo dešava noću, pa se može nazvati i noćni leptir. Reaguje na svjetlost i leti prema svjetlu, pa je lak plijen za sve one koji izlovljavaju i upotrebljavaju kao mamac za pecanje ribe.
Mnoštvo mužijaka (žrtvenici) se pojavljuje na površini vode, koji postaju žrtve, mnogobrojnih sladokusaca, od riba, do noćnih ptica,žaba,slijepih miševa i insekata. Svi se tada nađu na jedinstvenoj i najvećoj gozbi, koja se dešava samo jednom u toku godine. Nakon toga se pojavljuju ženke, koje preostali mužjaci oplođavaju. One su nešto sitnije su od mužijaka, koje lete izvjesno vrijeme nakon oplodnje, a zatim spuštaju se na površinu vode i odlažu do 7-8 hiljada sitnih jajašca, koja brzo tonu na dno rijeke. I na dnu rijeke se gube u pijesku i mulju, dok veliki broj opet ne bude pojeden od nasitnijih bubica, ribica i žaba.
Ovaj prizor sam imao  priliku da doživim tragajući za fotografijom vodenog svijeta. Na Ukrinu sam odlazio i čekao pojavu nježnih leptirića. Tek deseti dan pojavilo se oko 21 čas rojeve leptirova. Nad Ukrinom je nastao takav žamor, lupa i šuštanje vazduha, kao da se oluja priprema. Bio sam se uplašio u početku, ali prisustvo kolege Zlatka Blagojevića me ohrabrilo a i isplatilo. Tad sam i u nekoliko narednih večeri načnio jedinstvene fotografije vodenog cvijeta, koje do tada nije niko nikada načinio, kao ni do dan danas.
Čitava ova čarolija traje oko dva sata u talasima, jer insekti vodenog cvijeta imaju zakržljale organe za varenje, te ne mogu da se hrane, a energija iz larve se brzo istroši prilikom rojenja. Iz oplođenih jajašca koje ženka položi na površinu vode i padaju na dno za dvije do tri nedelje se izlegu larve, koje se ukopavaju u glinoviti dio i rastu tri godine, kada će se ponovo pojaviti na površini vode.. Za to vrijeme se presvlače 20 puta. Hranu i kiseonik uzimaju iz vode.
Ko nije prisustvovao cvjetanju Ukrine, ne može ni da shvati o kakvom se fenomenu radi. Ukrinski vodeni cvijet Ephemeroptera je jedinstven, nježan i bijel kao paučina.Od mnogobrojnih vrsta, koje postoje, takav cvijet se ne pojavljuje nigdje više u svijetu. Kao i tiski cvijet (cvijet na Tisi) spada u (langicanda Ephemeroptera) dugorepe vodene cvjetove. To je pra–fosil leptirić čija se starost mjeri od 250 do 300 miliona godina. Do sada je na fotografijama , uglavnom prikazivan kao ukrinski vodeni cvijet pogrešno. Mnoge fotografije su urađene u fazi pojave i rojenja, odnosno odlaganja jajašca, pa se može vidjeti kako zaista izgleda ovaj po svemu jedinstven i nježan insekt, koji se pojavljuje kao vrsta samo na rijeci Ukrini. Živi veoma kratko, nekoliko minuta, dok traje  oplodnja ženki i odvajanje jajašca od tijela ženke leptira.
O vrsti Filogenija Vodeni cvetovi (Ephemeroptera) su najprimitivniji krilati insekti iz grupe Paleoptera. Ovoj grupi pripadaju hemimetabolni insekti, tj. insekti kod kojih se krila u mirovanju ne mogu sklopiti. Sem Ephemeroptera, ovoj grupi pripada i red Odonata (vilin konjici). Ova prastara grupa insekata je živela na Zemlji još u doba karbona (pre 290-350 miliona godina). U permu su činili 3,5% faune insekata, u mezozoiku 3%, a u tercijaru 0,3%. Danas čine samo 0,095% faune insekata, što predstavlja oko 2000 vrsta svrstanih u 19 familija. Zbog velike filogenetske starosti ovog reda, neki ih nazivaju živim fosilima.
Po sistematici to su: Carstvo: Animalia, Filum: Arthropod, Klasa: Insecta, Potklasa: Pterygota, Red: Ephemeroptera, Familija: Palingeniidae .
Savko Pećić Pesa