Ptice se već desetak dana vraćaju sa juga

Lješnica u februaru

 

Poloj kod Broda na kraju zime

 

 

Građani na potezu: Papir i plastične boce u posebne kontejnere

Zajedničkom saradnjom Fonda za zaštitu životne sredine i derventskog „Komunalca“ stvoreni su preduslovi za prikupljanje plastičnih boca i papira, ali je za potpuno sprovođenje ove ideje ključno aktivno uključivanje građana. Projekat ukupne vrijednosti od oko 80.000 maraka, u približno jednakim iznosima, finansirali su Fond i „Komunalac“, a njime je obuhvaćena nabavka posebnog vozila (54.500 maraka), 30 zatvorenih i 10 reciklažnih kontejnera (18.000 maraka), kao i njihovo postavljanje na predviđena mjesta.

– Cilj nam je omogućiti uslove za što bolje prikupljanje reciklažnog otpada, a ove godine ćemo posvetiti više pažnje ovim aktivnostima. Pored plastičnih boca i papira, prikupljaćemo i druge vrste otpada, poput metala i drugih vrsta plastike, otkriva Grozdan Ružičić, direktor lokalnog komunalnog preduzeća.

Kontejneri su postavljeni u odgovarajuće boksove na sedam lokacija u Kineskoj četvrti, u nizu od po četiri komada, od kojih je jedan namijenjen za reciklažni otpad. Korisnici su dobili detaljna uputstva o načinu korištenja, kao i raspored lokacija kontejnera u koji će odlagati svoj otpad. Pored poštovanja rasporeda, korisnici se mole da svoje plastične boce odlažu u za to predviđeni kontejner, u koji je poželjno da ubace i papirni otpad, iako nisu za to potpuno prilagođeni. Ovim projektom planira se povećanje obima prikupljanja ove vrste otpada i do 20%, uz istovremeno rasterećivanje deponija i kontejnera. I na deponiji su obezbijeđeni neuporedivo bolji uslovi, uređena je pristupna infrastruktura, dovedena voda i struja, čime je omogućen stalni boravak zaposlenika. Navedenim izmjenama i planiranom nabavkom mašine, omogućiće se efikasnije razdvajanje mješovitog i reciklažnog otpada, koje će se i dalje obavljati i na licu mjesta.

– U prigradskim naseljima, gdje nema ovih kontejnera, korisnici će dobijati besplatne vreće za papir i PET ambalažu, koje ćemo, kada se one napune, odvoziti po uobičajenom rasporedu sa ostalim otpadom, a već tokom marta će biti „pokriven“ čitav grad. Za početak, mi već sada ne odvozimo otpad zaposlenika „Komunalca“ koji sadrži PET ambalažu, pojašnjava Ružičić.

Jedna pozitivna stvar veže drugu, pa će tako koristi imati i ruralna naselja. Naime, ovime će se osloboditi dio otvorenih kontejnera koji će se rasporediti po mjesnim zajednicama sa kojih se odvozi otpad. Sve to će omogućiti širenje mreže odvoza otpada i na Osinju, Detlak, Malicu, Lužane, Polje i druge.

– Postoji veliki interes u ovim mjesnim zajednicama za odvoz otpada, naročito u Osinji, gdje postoji i dosta privrednih subjekata. Mještanima će biti ponuđena mogućnost postavljanja otvorenih kontejnera ili kanti za smeće. Pregovori teku dobro, nadamo se da će sve brzo biti riješeno. Imamo 4 vozila i potpuno smo spremni za ove aktivnosti, navodi Ružičić.

Sam po sebi, projekat nije naročito finansijski isplativ, ali je itekako značajan sa ekološkog aspekta i kulture življenja u našem gradu. Primjera radi, do sada je prikupljanjem reciklažnog otpada ostvarena maksimalna godišnja zarada od 40.000 maraka, a da bi se sakupila tona plastičnih boca i zaradilo 500 maraka, potrebno je skupiti njih čak 22 hiljade.

– Ipak, zajedničkim snagama i aktivnim uključivanjem građana, medija, nevladinih organizacija, škola, komunalne policije i lokalne zajednice, mogu se postići dobri rezultati i svemu dati smisao. Pozvamo i građane da nam prijave nesavjesne korisnike. Posebnu zahvalnost dugujemo Fondu, koji je prepoznao naša nastojanja. Uspješnom realizacijom ovog projekta stvorili smo preduslove za buduću saradnju, zaključuje Ružičić.

Nagrade za osnovce
Prva faza projekta bila je edukativnog karaktera, i provedena je u osnovnim školama. U njihovim dvorištima postavljeni su reciklažni kontejneri, a učenici koji skupe najviše otpada ove vrste dobiće nagrade, kao jedan vid stimulacije.

I druge vrste otpada
Iz „Komunalca“ podsjećaju da je i dalje moguće zakupiti kontejner za odlaganje građevinskog otpada po vrlo prihvatljivim cijenama, kao i da se u preduzeću mogu nabaviti vreće za baštenski otpad.

 B. N. – Derventa Cafe

Predstavljamo - MZ Drijen: Zajedničkim snagama uradili mnogo

U zapadnom dijelu opštine, devetnaest kilometara od Dervente, na samoj granici sa prnjavorskim Štrbcima, nalazi se selo Drijen. Ova mjesna zajednica je ubrzo po završetku ratnih zbivanja izdvojena iz Kalenderovaca, nakon čega su započeti značajniji infrastrukturni projekti, prvenstveno izgradnja mosta, koji je povezao ovaj dio opštine sa Prnjavorom, te vodovoda.

– Drijen je prvo derventsko selo koje je još 2009. godine krenulo u izgradnju vodovoda sopstvenim sredstvima i tada se priključilo 70, od ukupno 90 domaćinstava koja danas vodu dobijaju na ovaj način, ističe Radenko Vasić, predsjednik Savjeta ove mjesne zajednice. Pored njega, članovi su i Bašić Vlado, Dumonjić Sandra, Vasić Nada i Jutrić Bojan.

Vodovod je danas u funkciji, prošle godine je iskopan i bunar odakle se voda crpi, ali za vrijeme ljetnjih mjeseci, kada je povećana potrošnja vode u ovom prvenstveno poljoprivrednom kraju, dolazi do poteškoća u snabdijevanju. Zbog toga se razmišlja i o dovođenju vode u bunar prirodnim padom sa Ukrine, uz prečišćavanje.

Najveći problem zajednice je, ipak, smanjenje broja stanovnika. Uprkos infrastrukturi na kojoj bi im pozavidjela i mnogo veća sela, broj stanovnika je gotovo prepolovljen od 1991. godine. Danas u selu ima oko 200 domaćinstava, a dobar dio stanovnika živi u inostranstvu.

– U Drijenu danas živi oko 400 mještana, a oko 150 Drijenjana boravi u inostranstvu na privremenom radu. Natalitet je nizak, a stanovništvo uglavnom čine penzioneri, tako da je broj stanovnika u opadanju, što je prava šteta, ako znamo da imamo dobar geografski položaj i sve što je potrebno za kvalitetan život, kaže Vasić.

Uprkos svemu, Drijenjani su vrijedni i trude se da uvijek nešto sagrade. Trenutno se izvode radovi na rekonstrukciji elektro mreže, a to će biti i idealna prilika da se pokuša uvesti rasvjeta. Putna infrastruktura je jako dobra, kroz selo se prostire put dužine pet kilometara, a asfaltiran je i dio koji vodi prema mostu na Ukrini. Na mreži puteva planiraju se i novi radovi i to na pravcima prema Osinji i Ceranima, s obzirom da je selo već povezano asfaltom sa Prnjavorom, a preko Kalenderovaca i sa Derventom. Takođe, dio puta prema Kalenderovcima potrebno je rekonstruisati.

Selo ima osnovnu petogodišnju školu, koja je područna škola OŠ „Todor Dokić“, iz obližnjih Kalenderovaca. Sagrađena je 1953. godine, da bi trideset godina kasnije bila srušena, a na istim temeljima je nikla nova zgrada. U blizini škole je igralište na kojem se okuplja dosta omladine, naročito za vrijeme ljeta, kada na odmor dođu Drijenjani iz inostranstva. Seoska crkva Svete braće Ćirila i Metodija sagrađena je 1973. godine, a obnovljena početkom devedesetih.

– Mještani se uglavnom bave poljoprivredom. Na prvom mjestu tu se radi o proizvodnji mlijeka, kojom se bave tri veće farme, nakon koje dolazi plastenička proizvodnja koja se odvija na oko 4.000 kvadrata. Manji broj ljudi putuje na posao u Derventu, dodaje Vasić.

Izgradili objekat za seoske manifestacije
Poslijednja zajednička investicija mještana je višenamjenski objekat od oko 140 kvadrata, sačinjen od velike sale i prostora za kuhinju, koji se gradi u blizini crkve. Izgradnja je pri kraju, tako da se već sada može koristiti za seoske manifestacije. Vrijedni mještani su obezbijedili stolove i namještaj, uskoro će biti gotovi elektroinstalacioni radovi, nakon čega slijedi postavljanje fasade. Do sada je, zajedničkim ulaganjem sa opštinom, utrošeno oko 40.000 maraka. Inicijator gradnje Vlado Bašić kaže da su novčanu podršku dali gotovo svi mještani koji su to mogli, a naročito oni iz inostranstva.

Stevića mlin
Jedna od najatraktivnijih lokacija Drijena i naše opštine je svakako Stevića mlin. Na tom području postoji jedina vodenica na rijeci Ukrini koja je još uvijek u funkciji, a potiče iz 19. vijeka. U dva navrata, 1975. i 2010. godine, je obnavljana. Pored vodenice, na tom području nalazi se i popularno kupalište na kome se za vrijeme vrućih ljetnih dana okupljaju kupači iz čitave Dervente i susjednog Prnjavora. Okolina postaje sve atraktivnija za izgradnju vikendica i raznih vidova turizma.

B. N. – Derventa Cafe