23. kol 2012.

Šljiva bjelica

Nakon šljive ranke, sazrijevaju bjelice. Obično bi bile malo kasnije zrele, ali velika vrućina ih je natjerala da sazriju. Obzirom da se očekuje manji rod madžarice, ove godine će se bjelica više koristiti za pekmez koji od nje bude vrhunski. Takođe, od bjelice se pravi i vrhunska domaća rakija, ali mnogi naši seljani kažu da je rakija najbolja, ipak od madžarice. Pa, ko voli nek izvoli.

Šljiva bjelica

Suša u Polju

Ovdje nisu potrebne riječi

Vrućina peče, rakija ipak teče

Juče i danas kod djeda Milana Stjepanovića pekla se rakija. Prava ranka. Koma je bilo malo više pa se okupila prava ekipa radnika i komšija. Bilo je jako vruće, ali se ipak peklo sinoć do 1 sat, pa jutros ponovo do 14. Kompletna ekipa koja se okupila je: Nedeljko Stjepanović, Milan Stjepanović (stariji), Milan Stjepanović (Mlađi), Đoko Milošević, Ranko Stjepanović, Jovo Stjepanović, Luka Marković Nada Sekulić, Božica Stjepanović i Dražen Stjepanović. Bilo je šale, probanja nove rakije, pa se tako nekako izdržala ova velika vrućina. Kazanče pokojnog Ljubomira Stjepanovića, ne veli, ali daje pravu rakijicu. Pekla se šljiva ranka - kazan 75 litara - 9 litara po kazanu - 45 stepeni - d o b r a ! Nekoliko sličica.

Đole nadgleda radove

Da je Luka samo malo veći, vidio bi se

E,ovdje se već dobro vidi

Za vatru se koristi sve što je suvo i do čega se dođe

Vesela mašina

Pa još jednom

Rukavice za istavljanje kazana

Na starom košu - rukavice, čekić i obavezno čašica

Kom kao ždriješčeva krv

Brašno za zaptivanje cijevi

Ovako se to radi

čabar


Ma, vidite samo ovu parnu lokomotivu


Dražen Stjepanović pomaže

Djed Milan rastače stare košnice za loženje

Dražen rashlađuje vodu u čabru

Stigao i Neđo svojim brzim mopedom

Neđo se pridružuje radovima

Djed Milan objašnjava

Dražen mudro sluša

Ekipa pored kazana

Djed Mila i Jovo Stjepanović

Voda je neophodna za rashlađivanje čabra

21. kol 2012.

Izložba stočarstva


Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, od 24. do 26. avgusta 2012. godine, u Velikoj Sočanici kod Dervente održaće se VII. Republička izložba stočarstva.
Na izložbi koju organizuje DOO Mikroprom, stočari iz svih krajeva Republike Srpske izložiće svoja najbolja muzna i rasplodna grla. Pored izložbenog, ova manfiestacija ima i takmičarski karakter jer će sva izložena grla biti ocijenjena i proglašena najbolja za određene kategorije.
Prvog dana manifestacije, u petak 24. avgusta, biće održano veče izvorne muzike. Naredni dan, u subotu 25. avgusta, održaće se takmičenje u pripremanju Posavskog gulaša, a istoga dana u poslijepodnevnim časovima biće održano stručno predavanje o jesenjoj sjetvi.
Centralni dio manifestacije biće održan u nedelju 26. avgusta, kada će biti upriličeno svečano otvaranje izložbe, ocjenjivanje grla i narodno veselje.
Na prošlogodišnjoj izložbi bilo je izloženo ukupno 32 grla, a nagrade su dobili stočari iz Doboja i Dervente.
Z. B. - Derventa Cafe

Boro Sekulić iz Lužana uzgojio bundavu od 200 kg


Šezdesetogodišnji Boro Sekulić iz Lužana kod Dervente na svojoj parceli je uzgojio bundevu tešku preko 200 kilograma. “Bundeva još raste pa očekujem da će dostići težinu od blizu 300 kilograma”, ističe Sekulić i naglašava da bundeva svaki dan raste po dva centimetra u obimu.
Džinovska bundeva je iz porodice “atlantik džajent” i porijeklom je iz Kanade, a može da dostigne težinu od pola tone. 
Sekulić navodi da na svojoj parceli ima još bundeva koje svojom težinom premašuju sto kilograma, a namjerava da ih izloži na manifestacijama koje se svake godine održavaju u Srbiji i Hrvatskoj.
On kaže da već treću godinu pokušava da na svom imanju uzgoji bundevu koja bi po težini premašila rekord koji na ovim prostorima drže učenici jedne poljoprivredne škole u Srbiji.
“Oni su prije četiri godine uzgojili bundevu tešku 350 kilograma”, navodi Sekulić, bivši instruktor na motornim vozilima.
U prethodna dva pokušaja Sekulić je uspio da uzgoji bundeve koje nisu premašivale 200 kilograma, za šta krivi previsoke temperature.
“Bundeve zahtijevaju dosta vode i stajskog đubriva”, ističe on.
Sekulić dodaje da ga je oduvijek privlačio uzgoj bundeva. Trenutno ih na svom imanju ima 40 vrsta - od ukrasnih bundeva do bundeva od kojih se mogu praviti pekmezi i slatka.