Da se podsjetimo

Evropska konvencija o ljudskim pravima

Struktura

Konvencija se sastoji iz preambule, osnovnog teksta i 13 protokola.

U Preambuli je istaknuto da je osnov Konvencije Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija, donijela 10. decembra 1948. godine.

Član 1 utvrđuje obavezu svih država potpisnica da poštuju prava i slobode koje garantuje Konvencija. Ako se prekrši obaveza i dođe do povrede sloboda i prava, predviđena je međunarodna sudska zaštita.

Prvi dio Konvencije (čl. 2 - 18) sadrži osnovna prava i slobode. Drugi (čl.19 -51), uređuje funkcionisanje Evropskog suda za ljudska prava, a treći (čl. 51 - 59) reguliše proceduralna pitanja i nadležnost u vezi sa potpisivanjem, ratifikovanjem, tumačenjem, predmetnom, teritorajalnom i vremenskom primjenom odredbi Konvencije.

Protokoli su pravna pravila kojima se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Konvencije. Po stupanju na pravnu snagu, postaju pravno obavezujući dijelovi Konvencije, a donose ih i ratifikuju potpisnice Konvencije i članice Savjeta Evrope.

Osnovna prava i slobode

• Pravo na život (čl. 2)
• Zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja(čl. 3)
• Zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4)
• Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5)
• Pravo na pravično suđenje (čl. 6)
• Kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7)
• Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8)
• Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (čl. 9)
• Sloboda izražavanja (čl. 10)
• Sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11)
• Pravo na sklapanje braka (čl. 12)
• Pravo na djelotvorni pravni lijek (čl. 13)
• Zabrana diskriminacije (čl. 14)

Protokol 1

• Pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1)
• Pravo na obrazovanje (čl. 2)
• Pravo na slobodne izbore (čl. 3)

Protokol nisu ratifikovale dijve evropske države, Švicarska i Monako, a Andora ga nije potpisala.

Protokol 4

• Zabrana dužničkog ropstva (čl. 1)
• Sloboda kretanja (čl. 2)
• Zabrana protjerivanja sopstvenih državljana (čl. 3)
• Zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca (čl. 4)

Protokol nisu potpisale Andora, Grčka i Švicarska, a ratifikaciju nisu izvršile Španija, Turska i Velika Britanija.

Protokol 6

• Zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1)

Rusija je jedina potpisnica Konvencije koja nije ratifikovala Protokol.

Protokol 7

• Zaštita u postupku protjerivanja stranaca (čl. 1)
• Pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2)
• pravo na nadoknadu za pogrešnu osudu (čl. 3)
• Pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj stvari (Non bis idem)(čl. 4)
• Jednakost supružnika (čl. 5)

Protokol nisu ratifikovale Belgija, Njemačka, Holandija, Turska i Španija, a zemlje koje ga nisu potpisale su Andora i Velika Britanija.

Protokol 12

• Opšta zabrana diskriminacije (čl. 1)

Protokol nisu potpisale: Andora, Bugarska, Danska, Francuska, Litvanija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

Takav je bio Mikelandjelo

Priča se da je jednom prilikom veliki italijanski umjetnik Mikelanđelo provodio tiho veče sa prijateljima i da se razgovor uobičajeno pokrenuo na analizu grešaka i padova odsutnih prijatelja, gde je ličnost svakoga potanko analizirana. Kako je veče odmicalo grupa je primetila da se Mikelanđelo ućutao i da nije uživao u zabavi ogovaranja. Upitali su ga zašto ne uživa u ogovaranju, rekao je da razmišlja o slici. Znajući da su njegove slike divne, zainteresovali su se o čemu je riječ. On se potrudio da im to naslika. Uzeo je bijelo platno i nacrtao crnu tačku. Upitao ih je:"Šta vidite? Prijatelji su začuđeno pogledali i odgovorili:"Vidimo crnu tačku!"Na trenutak je zaćutao i kratko odgovorio:"Tako sam i mislio....Ono što ja vidim, je velika bijela površina oko nje...."

(posudjeno sa bloga Einstein)

Vučedolska golubica

Boraveći ovih dana u Vukovaru, od prijatelja sam dobio dvije kopije figurice nazvane Vučedolska golubica. Original figurica nadjena je na arheološkom lokalitetu Vučedol, nekoliko kilometara od Vukovara prema Iloku, pored Dunava. Lokalitet potiče iz bronzanog doba i vjerovatno su artefakti nadjeni ovdje najstariji iz tog perioda na području bivše SFRJ. Prijatelj mi je rekao da je područje lokaliteta trenutno neaktivno, ali da se priprema njegovo uredjenje i ponovno otvaranje za posjetioce.



Romantični dunavski rafting

Srijeda,14. septembar - predvečerje fantastično lijepo. Odlučili smo ga provesti na Dunavu. Novosadski kajak i kanu klub organizuje svaki dan rafting Dunavom, jednim manjim katamaranom od kluba do Novosadske kapije na Dunavu. Ukupno u oba smjera dva i po sata plovidbe i uživanja. Na katamaranu se poslužuje piće, sluša lagana muzika, menadžer Boba užurbano uslužuje goste, Ćiro (glavni na brodiću) objašnjava turistima kuda prolazimo, mjesta pored Dunava, legende o Dunavu, jednostavno vlada romantična usporena vojvodjanska atmosfera. Dunav širok, tih, predivan - pun kupača, rekreativaca, kanuista, alasa, kampera, poneki skuter naruši mir, prodje i veliki turistički ili teretni brod... A, zalazak Sunca iznad ostrva tzv. Mala Venecija - ma teško je opisati - pogledajte!!!

Dunavski kej - Štrand

Pogled sa Štranda na Novi Sad

Rekreacija na Štrandu pored Dunava

Kajaj kanu klub Vojvodina

Turistički brodić - katamaran

Odvajamo se od obale

Ambijent na obali

Plovimo prema Kameničkom mostu

Kamenički most

Dolazimo do mosta - posmatramo sa strane

Ćiro

Vidi se Sremska Kamenica

Ovom se žuri, za razliku od nas

Branka

Sunce će uskoro zaći

Sve je bliže horizontu

Sunce je nad Malom Venecijom

Pogled na Novosadsku kapiju

Vau

Sunce samo što nije zašlo

Vraćamo se prema Kameničkom mostu

Ispod samog Kameničkog mosta



Studij sa zavičajem u mislima

Branka Stjepanović (rodj. 1988.godine u Derventi) je osnovnu školu završila u Brodu. Gimnaziju u Derventi je završila 2007. godine, kada se u oktobru upisala na Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu. Kao veoma uspješan student prava, 14. septembra o.g. je i završila ovaj studij, te tako sada iz našeg zavičaja imamo još jednog diplomanta - ovoga puta diplomiranog pravnika. Čestitamo !!!

Branka pred zgradom Pravnog fakulteta u Novom Sadu

Pored biste velikana prava Slobodana Jovanovića

Dvorište Pravnog fakulteta u Novom Sadu

Branka odmara kod fontane u studentskom kampusu

U Studentskom gradu

U holu Pravnog fakulteta

P.S. U razgovoru sa Brankom saznajemo da je tokom studija uvijek sa ljubavlju mislila na svoj zavičaj i ljude u njemu, da je uvijek bio i ostao dio nje i zamolila nas da vam svima prenesemo njene srdačne pozdrave!



Gradska bašta u Novom Sadu

Posjetili smo Gradsku baštu u Novom Sadu i napravili mnoštvo fotografija. Neke smo izdvojili i želimo vam ih pokazati. Dok smo obilazili baštu, u posjeti ovoj ustanovi bili su i učenici novosadskih škola sa svojim nastavnicima koji su im, zajedno sa osobljem bašte, objašnjavali svaku biljku. Preporučujemo vam posjetu ovoj ustanovi. Nadamo se da će vam fotografije biti zanimljive!

Natkriveni dio sa parkingom

Ulaz na prodajni dio bašte

Dio vanjskog ambijenta

Natkriveni proizvodni dio

Ukrasno kamenje

Stijena briliantin

Stijena white shpageti

Unikatna stijena

Pustinjska stijena

Dva divna kamena

Agava

Kaktus

Ježići

Kancelarija glavnog botaničara

Branka u posjeti Gradskoj bašti

Staza

Ruzmarin

Pampas trava



Studentski grad Novi Sad

Evo nešto interesantno, posebno za mladje posjetioce ove stranice. Poznato vam je da je Novi Sad veliki univerzitetski centar. Objavljujemo nekoliko fotografija Studentskog grada u Novom Sadu.

Rektorat Univerziteta u Novom Sadu

Prirodno-matematički fakultet

Bista Milutina Milankovića

Pred Institutom za fiziku

Bista Mileve Marić Ajnštajn

Dio zgrade Fakulteta tehničkih nauka

Staza prema dvoranama Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja

Pogled na studentski dom, polikliniku, menzu i asistentski dom

Prozor na studentskoj sobi