28. kol 2015.

Ovih dana u našem selu...

Suton klupa

Šarenica za odmor

Plodovi kasnog ljeta

Šuma pomalo mijenja nijanse

Počinje 164. derventski vašar

Večeras i zvanično počinje 164. Velikogospojinski vašar, najatraktivnija i najdugovječnija manifestacija naše opštine i Posavine uopšte.
946972_572090559503423_490541520_n
Kako to inače biva, vašar traje duže nego što je to zvanično predviđeno, tako da su vašarske atrakcije i sinoć bile u punom pogonu.
Tradicionalno, vašar se održava oko dana Velike Gospojine (28. avgusta), velikog pravoslavnog praznika koji je i krsna slava opštine. Osim duge tradicije vremenom je postao velika i dobro posjećena manifestacija (i do 10 000 posjetilaca dnevno) koja je u bivšoj Jugoslaviji bila druga najveća tog karatkera, nakon šabačkog vašara.
Zanimljivo je da su prvi vašari održan još za vrijeme turske vladavine.
Organizatori ovogodišnjeg izdanja su opština Derventa, JP „Komunalac AD“ i JU „Turistička organizacija Derventa“.
B. N. – Derventa Cafe

Нестају ли последњи млинови - воденице!



 Стевића-Миловановића млин - воденица у Дријену на Укрини
 Мост преко Укрине у Дријену изнад бране за воденицу
На ријеци Укрини је, кажу , некад било више од 30 воденица - млинова узводно од Дервенте до села Церани. Воденице су служиле за мељаву жита, па су називане млинови. То је био главни начин мљевења житарица у брашно. Такође и на свим притокама Укрине, рјечици Илови и Вијаци било је мноштво већих и мањих воденица, као и на потоцима гдје су радиле воденице - поточаре, углавном зими кад је било довољно воде. Данас на Укрини је очуван само Стевића или Миловановића млин у Дријену. Млади нараштаји тако могу још увијек да виде како је некада се долазило до брашна и насушне погаче мљевењем жита у воденицама.
Напретком технолгија у доба електрике потребе за воденицама су нестале,па су оне сада постале само атракција и старина која нас потсјећа како се некад мљело жито и користила снага воде за покретање великих жрвњева, односно камења које је брзим окретајима мљело жито.

Фотоси и текст : by Савко Пећић Песа

Posjeta Sajmu privrede i turizma u Derventi

derventa sajam

23. kol 2015.

Jutro i predvečerje - pogled iz Polja


Izlazak Sunca iznad Vučjaka

Zalazak Sunca iza Motajice


Najpoznatija derventska manifestacija, Velikogospojinski vašar, ove godine doživjeće svoje 164. izdanje, čime je svakako stala u red respektabilnih tradicionalnih događaja i u širim, svjetskim okvirima.
11911146_1052347384783107_1356450991_n
Vašar, koji je preživio sve turbulencije, a kojih na Balkanu nikad ne manjka, svoje viševijekovno putešestvije započeo je pred kraj otomanske vladavine, nakon završetka izgradnje pravoslavne crkve, čiju je gradnju 1851. godine dozvolio sultan Abdul Hamid II svojim fermanom. Nastao je iz želje tadašnjeg pravoslavnog stanovništva da se, posle vjerskih obreda i napornog rada tokom ljeta, malo proveseli.
Nakon dolaska austrougarske, vašar se seli iz crkvenog dvorišta na obale Ukrine i postaje veliki robno-stočarski događaj, koji je čak u jednom periodu uključivao i, danas nezamislive, konjske trke. Tri puta je prekidan ratovima, a svaki put se vraćao „iz mrtvih“ i privlačio sve veći i veći broj ljudi. Prema zapisima savremenika, svoje zlatno doba imao je 1970-ih godina kada je tadašnja vlast nastojala maksimalno oplemeniti i ekononomski iskoristiti ovu manifestaciju.
Nakon trećeg rata, nastupio je novi period oporavka ovog derventskog obilježja, da bi danas postao najveći i najposjećeniji događaj ovakve vrste u Republici Srpskoj i šire. Na ova, najmanje tri dana opštenarodnog veselja, „naslanja“ se i niz drugih manifestacija, od proslave Krsne slave opštine Derventa, Sajam privrede, alternativni „ŠarloVašar“, do izložbe stoke u Velikoj Sočanici, kao i mnogi drugi sportsko-kulturno-politički događaji.
Primjetno je da vašar, ipak, iz godine u godinu stagnira i da mu fali „svježe krvi“, novih sadržaja. Jedan od dobrih primjera jeste Sabor trubača u Guči, manifestacije koja je sa svojih 55 godina, mala, ali i mnogo poznatija i komercijalnija, beba u odnosu na 164. godine tradicije vašara. Derventski vašar ima ime, tradiciju i prostora da tradicionalni sadžaje ovog područja ponudi na sličan način.
Velikogospojinski program: 
21.-23. avgust: Poljoprivredna manifestacija u V. Sočanici
25.-27. avgust: Sajam privrede u Sportskoj dvorani27.-30. avgust: Velikogospojinski vašar28. avgusta: Obilježavanje Krsne slave i Svečana sjednica SO Derventa27.- 29. avgust: ŠarloVašar
B. N. – Derventa Cafe
*(korištni izvori iz knjige “Derventa kroz vijekove”, autora Draška Odića)

Uskoro razvrstavanje otpada

Na inicijalnom sastanku koji je održan u utorak, a kojem su prisustvovali direktor Komunalca Grozdan Ružičić, rukovodilac Radne jedinice Čistoća Denis Pijetlović, predsjednik Centra za lokalni i regionalni razvoj (Celor) Čedomir Ćorić, predstavnik Udruženja žena Gordana Pijetlović i Omladinskog centra Derbent Slobodan Mičetanović, govorilo se o prikupljanju i odlaganju otpada, prvenstveno PET ambalaže i kartona.
9568822c43b4a524289b3f100af981eb39c1d969fabc9f67553f4778c437fc73
Komunalcu su, naime, odobrena sredstva Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti koja će biti iskorištena za realizaciju projekta razdvajanja PET ambalaže, odnosno za kupnju namjenskog vozila za reciklažni otpad i nekoliko kontejnera za klasični i reciklažni otpad. Oni će zamijeniti otvorene kontejnere koji se sada nalaze po gradu, a koji će dobiti novu namjenu, odnosno biće raspoređeni po ruralnim dijelovima opštine sa kojih se otpad odvozi. To znači da će stanovnici Trstenaca, Dubočca, Kalenderovaca, Miškovaca i Osojaca dobiti mogućnost i obavezu da odlažu otpad na odgovarajući način.
Nevladine organizacije imaće vrlo važnu ulogu u sprovođenju ovog projekta, naročito sa aspekta stručnog, volonterskog i edukativnog angažmana, prvenstveno u školama. Volonteri NVO organizacija će dijeliti posebne vreće za reciklažni otpad koje su već spremne, odnosno organizovaće nekoliko mini-projekata kojima će naše sugrađane nastojati potaknuti na razdvajanje otpada, takmičenje u školama i slično.
Cilj projekta jeste da se otpad razdvaja u samim domaćinstvima, potom odlaže u posebne vreće koje će biti prikupljane namjenskim vozilom. Stanovnici užeg centra grada odlagaće ovu vrstu otpada u nove kontejnere zatvorenog tipa, dok će stanovnici gradskih naselja, poput Čardaka i Gakovca i drugih, dobijati vreće koje će radnici Komunalca svaki put mijenjati prilikom odvoza i ostavljati nove. Na ovaj način će se umnogome povećati efikasnost prilikom razvrstavanja otpada, jer je to do sada rađeno na samoj deponiji gdje nisu postojali odgovarajući uslovi. Takođe, povećaće se iskoristivost deponije, s obzirom da je ovaj otpad prilično kabast i zauzima mnogo prostora, a sa deponije će se skloniti i lako zapaljivi PET i kartonski otpad, zbog čega će ona biti sigurnija. Pored toga, na ovaj način doći će i do povećanja priliva sredstava od prodaje ove vrste otpada.
- Derventska deponija je u vrlo dobrom stanju, a ovime će postati i bolja. Ona zadovoljava kriterijume i neće biti potrebe da se otpad odvozi u Ramiće, čime bi se povećali troškovi, zaključuje Ružičić.
Nakon edukativnog dijela, već od oktobra se može očekivati i praktična realizacija ovog projekta.
B. N. – Derventa Cafe