Prije nekoliko godina rakovi iz Ukrine su jednostavno nestali, a bilo ih je mnogo, čak i za lov.
Zašto i kako su nestali, niko se ovom pojavom nije bavio ozbiljno i naučno, a uglavnom tvrdilo se da je riječ o zagađenju rijeke Ukrine. Rijeka Ukrina ne spada u rijeke koja protiče kroz jako zagađene prostore, to jest savremenu industriju i teškim zagađivačima. Tako da nestanak rakova radi toga nije baš pouzdana tvrdnja bez značajnih izučavanja. Nije Ukrina jedina rijeka u kojoj su rakovi nestali. Tvrdi se da su rakovi iz rječica nestali zbog toga što ih je unštila takozvana “američka kuga”. Novo obnavljanje i početak razvoja je dug period, koji traje u ciklusu od 15 godina. Ovo bi otprilike važilo i za Ukrinu, negdje je baš otprilike toliko godina od kad je nestao rak u Ukrini.
Ipak, ponegdje se rakovi u Ukrini pojavljuju, što znači da se obnavljaju.
Prilikom pecanja ispod visećeg mosta u Bosanskim Lužanima sasvim slučajno upecao sam malog račića. S obzirom da se rakovi, uglavnom hrane od otpadaka riba, truleži i sličnog, ovaj se upravo zakačio nogom na udicu, za repić od bjelice namijenjen kao mamac za ribe grabljivice. Tako sam ga izvukao iz vode, uslikao i opet vratio u vodu.
Ako ima jedan, onda ih ima još, pa neka se obnavljaju i upotpune faune u Ukrini.
Savko Pećić Pesa
