31. - Prvi Uskrs po kalendaru Dionizisa Eksigusa.
1196. - Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je
vlast drugorođenom sinu Stefanu, a ne prvencu Vukanu. Na odluku je presudno
uticalo to što je u Romeji (Vizantija) 1195. na presto došao car Aleksije III,
čija je ćerka Evdokija bila udata za Stefana, ali i Nemanjina procena da je
Stefan sposobniji da upravlja državom. Pod prvim srpskim kraljem Stefanom,
krunisanim 1217, zbog čega je nazvan Prvovenčani, Srbija je uz državnu zadobila
i crkvenu samostalnost. To je zasluga najmlađeg Nemanjinog sina Rastka, koji se
oko 1192. zamonašio i uzeo ime Sava. On je 1219. izdejstvovao autokefalnost
Srpske pravoslavne crkve, digavši je u rang arhiepiskopije.
1669. - Erupcija Etne ubila je 20.000 ljudi.
1844. - Proglašen je prvi srpski građanski zakonik,
koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije. Ukinut je
1945. dolaskom komunista na vlast.
1882. - Prva javna demonstracija pravljenja
palačinaka.
1896. - Počele su moderne Olimpijske igre u Atini.
1903. - Rođen je srpski revolucionar Blagoje Parović -
Šmit, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Komunističke partije Jugoslavije
pre Drugog svetskog rata, u Španskom građanskom ratu politički komesar 13.
internacionalne (francuske) brigade. Prema zvaničnoj verziji, poginuo je u
borbi sa španskim fašistima u julu 1937. u bici kod Brunete, ali su kasnija
verodostojna svedočenja upućivala na zaključak da ga je zapravo ubio agent sovjetske
političke policije NKVD, čime je Josif Staljin otklonio mogućnost izbora
Parovića za generalnog sekretara KPJ. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature
1929, kojom su zabranjene političke stranke, emigrirao je u ŠSR i Kominterna ga
je slala u Nemačku i druge zemlje kao partijskog instruktora. Član Politbiroa
Centralnog komiteta KPJ postao je 1934, bio je delegat KPJ na Sedmom kongresu
Kominterne 1935, a u Španiji je predstavljao Centralni komitet KPJ pri
Centralnom komitetu Komunističke partije Španije.
1916. - Ženama je dozvoljeno prisustvo na boks
mečevima.
1923. - Jugoslavija je postala deo malobrojne porodice
država povezanih vazdušnim saobraćajem, sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona
na liniji Pariz-Carigrad.
1927. - Svečano je otvoren aerodrom "Beograd"
ispod Bežanijske kose.
1941. - Jugoslavija je u Beču potpisala sporazum o
pristupanju Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Nepuna dva dana potom,
vojnim udarom oboreni su vlada i regent, princ Pavle Karađorđević. Tome su
prethodile masovne demonstracije u Beogradu i drugim srpskim gradovima koje su
izazvale bes Berlina. Nacistička Nemačka je već 6. aprila, bez objave rata,
počela napad na Jugoslaviju bombardovanjem Beograda.
1945. - Održana je osnivačka skupština FK Metalac.
Sala je bila mala da primi sve zainteresovane, jer se po Beogradu pročulo da je
začet novi klub koji je uspeo da okupi sve najbolje fudbalere iz prestonice.
Ovaj klub je 1950. vratio svoje prvobitno ime BSK, a 1957. još jednom ga je
promenio u sadašnje ime OFK Beograd.
1957. - Ugovorom potpisanim u Rimu, osnovane su
Evropska atomska zajednica EUROATOM i Evropska privredna zajednica. Osnivajući
ovu organizaciju, države ugovornice bile su nadahnute željom da kroz moćnu
nuklearnu industriju modernizuju tehničke procese i na taj način doprinesu
opštem razvoju i unapređenju svojih zemalja.
1991. - Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac
Milutin - Mića Tatić, neponovljivi junak TV serije za decu "Na slovo, na
slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro
jutro, deco", a deca i sada uživaju u njegovom glasu pozajmljenom Peri
detliću, Popaju, patku Dači.
1995. - Bokser Majk Tajson izašao je iz zatvora nakon
trogodišnje kazne.
1999. - Savezna Republika
Jugoslavija prekinula je diplomatske odnose s četiri vodeće zemlje NATO - SAD,
Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom.