1483. - Rođen je Rafaelo Santi, italijanski slikar, najpotpuniji predstavnik renesansnih ideja u slikarstvu. Glavne odlike njegovih dela jesu klasična vedrina i uzvišenost misli i osećanja. Slikao je portrete, religiozne i mitološke kompozicije, a kao arhitekt je, nakon Bramanteove smrti, rukovodio zidanjem crkve sv. Petra u Rimu. Dela: "Vitezov san", "Venčanje Bogorodice", "Bogorodica velikog vojvode", "Bogorodica dela Kaza Tempi", "Lepa vrtarica", "Bogorodica da Filinjo", "Bogorodica s ribom", "Bogorodica sa Hristom, između pape Siksta II i svete Varvare ili Sikstinska Madona" (u muzeju u Drezdenu), "Bogorodica u polju", "Portret Baltazara Kastiljonea", "Portret pape Julija II", "Polaganje u grob"... Bio je omiljeni slikar najpre pape Julija II, pa Lava X, a osnovao je i svoju slikarsku školu i imao darovite učenike kojima je poveravao izradu slika po porudžbinama. Veliki zadatak poveren Rafaelu bila je dekoracija Stanci u Vatikanu, kao i Lođa - duge pokrivene galerije nad dvorištem sv. Damazija. Stance oslikavaju prostrane istorijske, religiozne i alegorijske kompozicije: "Prepirka o svetom pričešću ili Trijumf Crkve", "Atinska škola ili Filozofski disput", "Parnas", "Pape Lav I zaustavlja Atilu", "Izgnanje Heliodora iz hrama", "Požar Borga"... Lođe su ukrašene nizom fresaka koje predstavljaju prizore iz crkvene istorije i čine tzv. Rafaelovu bibliju. Započeo je, ali nije dovršio, jedno od svojih najveličanstvenijih dela - "Preobraženje" - koje je nakon njegove smrti (umro je već u 37-oj godini) dovršio jedan od njegovih najdarovitijih učenika - Đulio Romano.
1794. - Luvr, muzej u Parizu, otvoren je za javnost (iako je zvanično bio otvoren od avgusta prethodne godine).
1797. - Natanijel Brigs iz Nju Hempšira patentirao je veš mašinu.
1811. - Umro je srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dimitrije Obradović, poznat po monaškom imenu Dositej, prvi srpski ministar prosvete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti srpskog naroda krajem 18. i početkom 19. veka. Napustivši manastir, dosta je putovao kao privatni učitelj, naučio više stranih jezika, studirao na nekoliko evropskih univerziteta i bio najobrazovaniji Srbin svog vremena. Na poziv vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, došao je u Srbiju 1806. i 1808. organizovao je Veliku školu u Beogradu. Postao je 1811. prvi popečitelj prosveštenija (ministar prosvete) u Srbiji. Znanje i ideje unosio je u narod da bi ga oslobodio zaostalosti, prosvetio i uputio ka napretku. Bio je pristalica upotrebe narodnog jezika u književnosti i pisao je tim jezikom, zalagao se za oslobađanje žena ropske potčinjenosti, u skladu s najnaprednijim idejama Evrope tog vremena. Otvorio je Srbiji vrata u evropsku kulturu i stvorio osnovu moderne srpske književnosti. Dela: "Život i priključenija", "Basne", "Hristoitija", "Sovjeti zdravago razuma", "Sobranije".
1854. - Rođen je srpski pravnik i političar Andra Đorđević, profesor na Velikoj školi u Beogradu i ministar prosvete. Znatno je doprineo reformi školskog sistema. Napisao je više rasprava i udžbenika iz građanskog, trgovačkog i rimskog prava, uključujući najznačajnije delo "Sistem privatnog građanskog prava u Kraljevini Srbiji u vezi sa međunarodnim privatnim pravom".
1872. - Rođen je srpski zoolog Živojin Đorđević, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od začetnika moderne zoologije u Srbiji. Posebno se bavio parazitologijom i napisao je više naučnih radova objavljenih mahom u publikacijama SANU i u inostranstvu.
1881. - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" o izgradnji pruge Beograd-Niš. Odluka o tome donesena je znatno ranije, na intervenciju velikih sila, posebno Austrougarske i Nemačke, koje su nastojale da ostvare političku i ekonomsku dobit širenjem na istok. Gradnja pruge dužine 243,5 kilometara okončana je 1884. Uz finansijsku podršku stranih konzorcijuma, do 1890. u Srbiji je izgrađeno 1.060 kilometara pruga koje su vodile do austrougarske, bugarske i turske granice.
1891. - Održano je prvo svetsko prvenstvo u podizanju tegova.
1910. - Uzleteo je prvi hidroplan, u Francuskoj.
1911. - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porekla Eli Finci, učesnik narodnooslobodilačke borbe od 1941. Po oslobođenju zemlje, bio je direktor "Borbe", "Jugoslovenske knjige", "Nolita", Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Dela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života I-V", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.
1922. - Predstavljen je prvi nacrt za mikrofilm.
1924. - Fabrika IKARUS isporučila je prvi avion - proizvod domaće vazduhoplovne industrije, SB-1 nazvan "mali Brandenburg".
1939. - Okončan je španski građanski rat.
1944. - Astrid Ana Emili Lindgren iščašila je zglob i počela da piše "Pipi Dugu Čarapu".
1945. - Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva učinila.
1977. - Održana je 49. dodela Oskara: najbolji film - "Roki", najbolji glumac - Piter Finč, najbolja glumica - Fej Danavej.
1989. - Proglašen je ustav Socijalističke Republike Srbije kojim je uspostavljen državno-pravni suverenitet Srbije na celoj njenoj teritoriji.
