20. stu 2013.

Radovi u bašti tokom novembra

Novembar je vrijeme kad priroda lagano ulazi u zimski san, a baštovanima nastupa period intenzivnih radova u bašti. Ovo je period kada treba posaditi sve sadnice listopadnog drveća,žbunja i žive ograde. Sada se obavlja i sadnja četinara. Zemljište je vlažno, što pogoduje novoposađenim sadnicama, a temperature se, po pravilu, ne spuštaju ispod nule. Većina listopadnih biljaka već je odbacila lišće i spremna je za zimu.
Polazeći od pretpostavke da ste već odlučili šta sadite i napravili plan sadnje, kao i da ste izvršili rezervaciju željenih biljaka u rasadniku, u tekstu koji sledi biće reči o tehnikama sadnje i o nekim smjernicama koje će vam pomoći da vaše posađene biljke budu lijepe, zdrave i funkcionalne.

Dimenzije rupe za sadnju pojedinačnih stabala ili žbunova, treba da budu dvostruko veće od busena biljke. Ako je biljka sa golim korijenom, rupa treba da bude što veća, a minimalne dimenzije za sadnice žbunja su 30x30x30cm, a za drveće 60x60x60cm. Iskopanu zemlju treba isitniti, po potrebi obogatiti humusom, tresetom ili nekim drugim organskim đubrivom. Na dno rupe treba sipati jednu lopatu zemlje, zatim postaviti sadnicu i zatrpati je zemljom. Vodite računa o dubini sadnje! Biljku sadite na istu dubinu na kojoj je bila već posađena. Nipošto ne nagrćite zemlju na deo kore stabla koji nije već bio u zemlji, jer u tom slučaju može doći do truljenja kore i do uginuća biljke. Izuzetak predstavljaju ruže i neke zeljaste biljke. Posle sadnje, treba dobro sabiti zemlju i obilno zaliti. Drveće je potrebno ankerisati, odnosno učvrstiti kolčevima i gumenim trakama, kako bi ostalo u uspravnom položaju, dok mu se koren ne učvrsti.


Žive ograde zahtijevaju nešto drugačiji sistem sadnje. Prvo se moramo odlučiti da li će naša živa ograda biti dvoredna ili jednoredna. Na tu odluku mogu uticati različiti afiniteti budućeg vlasnika. U svakom slučaju, dvoredna živa ograda je masivnija i za kraće vrijeme dostiže veću gustinu. Sa druge strane, jednoredna živa ograda zauzima manje prostora, a uz pravilnu njegu, za određeno vrijeme takođe postiže željeni gustinu. Prije nego što započne sadnja, sadnice sa golim korijenom treba potopiti u kante sa vodom.


Ako je u pitanju jednoredna sadnja, iskopa se kanal širine 20cm i dubine 35cm. Iskopanu zemlju treba isitniti, po potrebi obogatiti humusom, tresetom ili nekim drugim organskim đubrivom. Zatim dno kanala prekrijte usitnjenom zemljom. Najjednostavnije je da po sredini iskopanog kanala pobodete niske kočiće od oko 30cm visine, na svakih3-4 metra. Na kočiće pričvrstite kanap i na taj način imate pravu liniju, duž koje ćete rasporediti sadnice žive ograde. Sadnice turkmenistanskog  bresta (Ulmus pumila celer) treba saditi na međusobnom rastojanju od 20cm, ali u obilno zaliveni kanal. Tako, u raskvašenoj zemlji (blatu) raspoređene sadnice treba zatrpati  zemljom. Poželjno je posuti i neko mineralno đubrivo po površini (na primer NPK). Zemlju oko sadnica treba dobro sabiti, a potom ponovo obilno zaliti. Ako dođe do sleganja zemlje i pomjeranja biljaka, to treba korigovati odmah. Ako je u pitanju dvoredna sadnja, poželjno je da kanal bude nešto širi, a po ivicama iskopanog kanala pobodete niske kočiće od oko 30cm visine, na svaka 3-4 metra. Za dvorednu sadnju, sadnice treba raspoređivati u cik-cak, odnosno naizmenično ih postavljati sa jedne i sa druge strane kanala. Na metar kanala rasporedite 7-8 sadnica, na međusobnom rastojanju od 25cm, u istom redu.


Saveti za održavanje travnjaka, žive ograde i cvijeća u novembru
  • Travnjak redovno čistite od lišća
  • Žive ograde u ovom mesecu često predstavljaju skrovište za ptice i insekte; nemojte ih uznemiravati, jer će vam oni biti od koristi u borbi protiv štetočina
  • Žbunje i drveće u ovom periodu ne zahtevaju nikakav poseban tretman - uživajte u jesenjem aspektu njihovih krošnji i oblika
  • Perene se dobro drže i sada. Tek prvi mrazevi na njima će izazvati vidljive promjene. Kod nekih su to promjene na bolje, jer mraz intenzivira boju njihovih listova

Ove savjete je pripremila Slađana Milosavljević, dipl.ing. pejzažne arhitekture, saradnica rasadnika Sil Club.